Ministarstvo poručuje da je dugoročno rješenje za Kaštijun veće odvajanje otpada i učinkovitiji rad lokalnih sustava.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije poručilo je kako je država tijekom posljednjih godina u istarski sustav gospodarenja otpadom uložila više od 60 milijuna eura te osigurala infrastrukturu potrebnu za njegovo funkcioniranje.
Ističu da su za svakodnevni rad sustava i organizaciju gospodarenja komunalnim otpadom odgovorne jedinice lokalne samouprave, komunalna društva i tvrtke koje upravljaju postrojenjima, dok država osigurava zakonski okvir i financijsku potporu za razvoj sustava.
Ulaganja
Na području Istarske županije uloženo je oko 63 milijuna eura, uključujući izgradnju ŽCGO Kaštijun i mreže pretovarnih stanica.
Sam projekt Kaštijuna vrijedan je 33,7 milijuna eura, od čega je više od 22,4 milijuna eura financirano europskim sredstvima, dok je dodatnih 3,2 milijuna eura osigurao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Za unapređenje procesa obrade otpada naknadno je osigurano još 2,57 milijuna eura.
Istodobno su izgrađene pretovarne stanice u Umagu, Poreču, Labinu, Buzetu, Rovinju i Pazinu. Njihova ukupna vrijednost iznosila je 6,21 milijun eura, a Fond je pokrio oko 80 posto prihvatljivih troškova.
Država i dalje sudjeluje u financiranju rada centra. Tijekom prošle godine sufinancirano je zbrinjavanje 15.000 tona goriva iz otpada, dok je za 2026. godinu odobreno dodatnih 700 tisuća eura potpore za nastavak tog programa.
Ostali dijelovi sustava
Financirani su i drugi dijelovi sustava – reciklažna dvorišta, komunalna vozila, edukativne kampanje, projekti odvojenog prikupljanja otpada te sanacija i zatvaranje odlagališta. Nabavljeno je i oko 120 tisuća spremnika za odvojeno prikupljanje otpada za što je osigurano približno 4,5 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Unatoč tome, iz Ministarstva upozoravaju da rezultati odvajanja otpada još nisu na razini potrebnoj za ostvarenje nacionalnih i europskih ciljeva. U Istarskoj županiji stopa odvojeno prikupljenog otpada porasla je s 26,9% u 2021. na 37% u 2024. godini, no cilj za 2025. iznosi 55%.
Poseban problem i dalje predstavlja biootpad koji u velikim količinama završava u miješanom komunalnom otpadu. Upravo to povećava opterećenje Kaštijuna i pridonosi pojavi neugodnih mirisa na koje se žale stanovnici okolnih područja.
Dugoročna rješenja
Dugoročno rješenje nije dodatno opterećivanje centra, već povećanje stope odvajanja otpada na lokalnoj razini te učinkovitija suradnja komunalnih društava i upravitelja sustava.
Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost poručuju kako će nastaviti pružati financijsku i stručnu pomoć, dok će nadležna tijela u slučaju sumnji na nepravilnosti provoditi potrebne nadzore.
Poruka države je jasna – infrastruktura je izgrađena i financirana, a daljnji uspjeh sustava gospodarenja otpadom ovisit će prvenstveno o organizaciji i provedbi mjera na lokalnoj razini.
Izvor: gov.hr
Naslovna fotografija: Photo by Compagnons