Posljednja u ciklusu javnih tribina naziva ‘’Gdje je nestala publika?’’ održala se 13. prosinca 2019. godine u prostorijama ŠGZ ‘’Olinta’’ u Grohotama

Na tribini su sudjelovali Andrijano Nigoević s otoka Brača, ispred Udruge ‘’Dragodid’’ te Damjan Grubić ispred Gradske glazbe ‘’Zvonimir’’ iz grada Solina. 

Projekt je sufinancirala Europska Unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj stručnog članka isključiva je odgovornost Šoltanskog glazbenog zbora ”Olinta”.
.

Stručni svrt Paule Bolfan

”Posljednja javna tribina održala se u dosad najprisnijem i najintimnijem tonu, čemu je posebice doprinjeo ugodan ambijent službenih prostorija nositelja projekta, Šoltanskog glazbenog zbora ‘’Olinta’’. Obzirom da je tema javne tribine ‘’Gdje je nestala publika?’’ u ovoj tribini izvještaj ću započeti baš s našom publikom. Kao i na svim dosadašnjim aktivnostima, u najvećem broju pojavili su se članovi Amaterskog kazališta ‘’Sulet’’. Iz ovog i dosadašnjih prisustvovanja aktivnostima projekta, na kojima je uvijek najveći broj članova bio prisutan baš iz AK ‘’Sulet’’, možemo zaključiti da, iako im fali mladih snaga, najuporniji su u naumu da svoju organizaciju postave na viši nivo i koriste svaku priliku da nauče nešto novo i steknu neko novo iskustvo.

Naši sugovornici, Andrijano Nigoević s otoka Brača, predstavnik Udruge ‘’Dragodid’’ i Damjan Grubić iz Solina, predstavnik Gradske glazbe ‘’Zvonimir’’ iz Solina upoznali su nas s vlastitim iskustvima i doživljajima te nam dali pregled načina na koji funkcioniraju njihove organizacije. Damjan Grubić je dvadesetogodišnjak koji je u gradskoj glazbi ‘’Zvonimir’’ jedan od starijih članova, a odlučio je da mu sviranje u Gradskoj glazbi neće biti samo razonoda, već i životni poziv. Za razliku od ostalih organizacijama s kojima smo se susretali tijekom projekta, ali i samim partnerskim organizacijama, većina njih susreće se s problemom nedostatka mlađih članova, što nije slučaj u Gradskoj glazbi ‘’Zvonimir’’ u Solinu. Naime, njihova organizacija sastoji se većinom od maloljetnih članova, a tome je znatno doprinijela suradnja s osnovnom školom u Solinu, čiji polaznici rado pristupaju organizaciji, hvataju se instrumenata i sami postaju dio jedne predivne tradicije i održavanja razine kulturne osvještenosti grada Solina. Damjan naglašava da u prilog mnogobrojnom mladom članstvu doprinosi i i činjenica da je Grad Solin jedan od najmlađih gradova u Hrvatskoj po dobnoj strukturi stanovništva. 

Gradska glazba ‘’Zvonimir’’ u posljednje dvije godine većinom je sudjelovala na kulturnim manifestacijama koje su se održale u bližem krugu grada, obzirom na mlado članstvo i potrebu za stručnim voditeljima/odgajateljima u slučaju putovanja na udaljenije lokacije. Prije toga, GG ‘’Zvonimir’’ sudjelovala je u raznim kulturnim manifestacijama i smotrama diljem cijele Hrvatske, ali i šire. 

Govoreći o publici koja posjećuje manifestacije GG ‘’Zvonimir’’, kaže da je najvažnije da se svako događanje završi zakuskom i zabavom i da smatra da se ne radi jedino o GG ‘’Zvonimir’’ kada je u pitanju privlačenje publike. Osim od Damjana, sličan smo odgovor tijekom projekta dobivali od većine sudionika ispred kulutrno-umjetničkih organizacija, pogotovo onih koje se bave glazbom ili scenskim nastupom. 

S druge strane, Udruga ‘’Dragodid’’ osnovana na Visu susreće se s potpuno drukčijim aktivnostima i publikom. Udruga je nastala iz potrebe za zaštitom suhozida i umijeća njihove gradnje te se ne veže uz određen lokalitet već uz aktivnost koju je moguće pronaći diljem obale i otoka, gotovo na svakom starijem lokalitetu. Iako djeluju tek nekoliko godina, Udruga ‘’Dragodid’’ zaslužna je za UNESCO zaštitu umijeća gradnja suhozida, a popis meštara prelazi i stotinu. 

Aktivnosti udruge ‘’Dragodid’’ mogu se pronaći na razno raznim mjestima, a članovi su rasuti po cijeloj Hrvatskoj, pa čak i kontinentalnoj. Mnogo ih je i u Zagrebu, gdje rade i žive, a rado posjećuju suhozidne radionice kako bi se odmakli od užurbanog gradskog života.

Publika s kojom se članovi susreću je uobičajeno iz mjesta koje su posjetili kako bi svoje znanje prenijeli na druge i popravili neku urušenu ‘’mociru’’ na sveopće zadovoljstvo. Trude se da se akcije organiziraju isključivo na područjima koja su u javnoj upotrebi, a ne na privatnim parcelama. Ponekad surađuju i sa školama, od kojih je najbolji primjer suradnje s osnovnom školom u Grohotama na otoku Šolti, koja ima i status Eko škole. Edukacijsku radionicu izgradnje male bunje u dvorištu OŠ Grohote započeli su u svibnju, a završili u studenom 2018. Godine. Iako se suhozidnim radionicama mogu pridružiti osobe svih dobi, vrlo je važno biti oprezan i pažljiv kako ne bi došlo do povrede. Iako težak fizički posao, svojoj publici i sudionicima pruža iznimno i posebno zadovoljstvo nakon svakog događanja te poseban osjećaj zvan ‘’nešto sam sagradio svojim rukama.’’ 

Takvo znanje ostaje zauvijek.”

Paula Bolfan,
Pokret Otoka

__________
Autor: Klaritac kulture SU-OL-TA
Naslovna fotografija: Klaritac kulture SU-OL-TA