Socijalni plan za klimatsku politiku otkriva dobre mjere, ali i izazove u provedbi – hoće li klimatska pravda ostati samo ideja?
Klimatska pravda više nije samo apstraktan pojam s europskih konferencija – postaje pitanje koje se tiče svakodnevnog života, posebno onih najranjivijih. U Zagrebu je predstavljen socijalni plan za klimatsku politiku Republike Hrvatske, a okupljeni stručnjaci su se složili: iako plan sadrži dobre mjere, njegova provedba mogla bi biti pravi izazov. Hoće li plan pomoći građanima ili ostati još jedan dokument bez stvarnog učinka?
Dobar plan bez plana za provedbu
Plan koji je izgradila Hrvatska u sklopu Socijalnog fonda za klimatsku politiku (SCF) ocijenjen je kao ambiciozan, sveobuhvatan i usmjeren na pravednu tranziciju. No, tijekom rasprave u organizaciji udruge Zelena akcija, istaknuto je ono što često muči hrvatsku administraciju – provedba.
SCF je dio šireg europskog paketa Fit for 55, koji za cilj ima smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine. Jedan od najkontroverznijih dijelova paketa je uvođenje novog sustava trgovine emisijama (ETS2) koji će utjecati na cijene goriva i grijanja – a time najviše pogoditi ranjive građane.
Kome je plan namijenjen?
Nacionalni socijalni klimatski plan, koji je predstavila Ana Juras iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, obuhvaća devet konkretnih mjera. Fokusira se na rješavanje energetskog i prometnog siromaštva – pojmova koji polako ulaze u javni govor, ali još nisu dovoljno shvaćeni.
Plan uključuje:
- obnovu kuća s lošim energetskim svojstvima
- vaučere za plin
- poboljšanje javnog prijevoza
- podršku biciklističkom prometu
- edukaciju i podizanje svijesti
- pomoć ranjivim kućanstvima kroz tzv. one-stop-shopove
- razvoj željezničke infrastrukture
- usluge prijevoza na zahtjev
- proširenje socijalnog stanovanja
Ciljne skupine su:
- kućanstva s niskim prihodima
- mala poduzeća u ranjivom položaju
- korisnici prijevoza bez pristupa javnom prometu
A gdje je zapelo?
Stručnjaci upozoravaju da implementacija zahtijeva koordinaciju više ministarstava – okoliša, prometa, graditeljstva i socijale – što u Hrvatskoj nije uvijek jednostavno.
Miljenka Kuhar iz DOOR-a istaknula je da ne postoji točan broj energetskih siromašnih u zemlji. Bez preciznih podataka, teško je ciljati pomoć. Trenutno se procjenjuje da je oko 300.000 ljudi u Hrvatskoj energetski siromašno, a čak 2,1 milijun je prometno ranjivo.
Bernard Ivčić iz Zelene akcije pozdravio je što je iz plana uklonjena mjera subvencioniranja kupnje električnih automobila – jer taj novac može korisnije biti uložen u javni prijevoz, primjerice za kupnju električnih autobusa.
Klimatska pravda počinje lokalno
Predstavnici udruga upozoravaju da bez lokalne pripreme i konkretnih projekata, dio sredstava može ostati neiskorišten. Također, treba prepoznati specifične ranjive skupine – poput žena, starijih osoba i stanovnika otoka.
Klimatska pravda nije samo pitanje emisija, već pristupa – pristupa toplini, energiji, prijevozu, radu i obrazovanju.
Izvor: klimatski.hr
Naslovna fotografija: wal_172619 on Pixabay.com