Najbolje izglede za korištenje u biogospodarstvu imaju slama, stajski gnoj, ostaci iz prerade poljoprivrednih proizvoda, primarni ostaci iz šumarstva te ostaci iz prerade drva, stoji u nacrtu prijedloga Strategije.
U javno je savjetovanje pušten nacrt prijedloga Strategije biogospodarstva do 2035.
Kako navode iz Ministarstva poljoprivrede, njome će se poduprijeti provedba Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine i strateškog cilja 9. Samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva, navode.
“Biogospodarstvo će se do 2035. ubrzano razvijati kao dinamična i diverzificirana djelatnost, koja daje značajan doprinos ukupnim gospodarskim aktivnostima u Hrvatskoj i njihovoj održivosti, što je, uz smanjenje ovisnosti o sirovinama iz neobnovljivih izvora, posebno važno za ruralna područja”, stoji u nacrtu.
Kako povećati količine biomase?
Također navodi se da se u Hrvatskoj proizvode relativno velike količine biomase koje bi se mogle iskoristiti u biogospodarstvu. Štoviše, one se mogu i povećati, primjerice unaprjeđenjem sustava obrade otpada. Postoji također neiskorišteni potencijal biomase iz prerade. Raspoloživost ostataka iz prerade drva teško je procijeniti jer se relativno velike količine koriste na licu mjesta za pogon kogeneracijskih postrojenja, stoji u nacrtu.
Nadalje, ocjenjuje se da najbolje izglede za korištenje u biogospodarstvu imaju slama, stajski gnoj, ostaci iz prerade poljoprivrednih proizvoda, primarni ostaci iz šumarstva te ostaci iz prerade drva. Međutim, s obzirom na važnost žetvenih ostataka u zaštiti tla potrebno je za potrebe razvoja biogospodarstva usredotočiti se na druge vrste poljoprivrednih ostataka i izvora biomase.
Razvojne potrebe su:
- Povezati dionike u biogospodarstvu
- Utvrditi i ukloniti prepreke u njegovom razvoju
- Mapirati raspoloživost i potražnju za biomasom
- Održivo upravljati prirodnim resursima
- Dodatno poticati znanstveno-istraživački rad i inovacije te njihovu primjenu
- Identificirati i promicati odabrane lance vrijednosti u biogospodarstvu
- Promicati potrošnju domaćih proizvoda
Osnovana i radna skupina
Strateški ciljevi su: unaprjeđenje i bolja koordinacija politika povezanih s biogospodarstvom, razvoj održive proizvodnje i tržišta sirovina te povećanje dodane vrijednosti.
Provedbeni mehanizmi:
- Osnivanje koordinacijskog tijela za poslove biogospodarstva
- Razvoj digitalnih platformi za umrežavanje i razmjenu informacija
- Planiranje i izgradnja distribucijskih centara za biomasu
- Uređivanje korištenja otpadnog mulja
- Poticanje izgradnje i modernizacije kapaciteta u sektorima biogospodarstva
- Poticanje proizvodnje ambalaže od recikliranog materijala, biobazirane te biorazgradive plastike
- Provedba zelene javne nabave u funkciji razvoja biogospodarstva
- Provedba istraživanja i inovacije
Napominju i da je odlukom ministrice poljoprivrede osnovana i imenovana Stručna radna skupina za izradu prijedloga Strategije u koju su, osim tijela državne uprave određenih Odlukom Vlade Republike Hrvatske, bili uključeni i predstavnici regionalne i lokalne samouprave, interesnih udruženja hrvatskih proizvođača, znanstvenih i istraživačkih institucija, visokoškolskih ustanova te udruga i nevladinih organizacija.
Više informacija pronađite ovdje.
Izvor: Agroklub
Fotografija: Depositphotos/alexmak72427