Koraljni svijet Jadrana: zašto skriveni arhitekti podmorja trebaju našu pažnju?

Objavio: Ana-Marija Drljo - 09.06.2026. - Vrijeme čitanja: 3min

Koraljni svije ispod površine Jadrana postoji stotinama godina i većina nas ih nikad neće vidjeti.


Kada netko kaže “koraljni greben”, prva asocijacija rijetko je Jadran. Australija, Karibi, Crveno more — to su destinacije koje se pojavljuju uz fotografije fluorescentnih riba i razgranatih koralja u toplim vodama. Jadran u toj priči zvuči skromno.


No ispod njegove površine postoje strukture koje rastu svega nekoliko milimetara godišnje i koje su neke od najstarijih živih zajednica u čitavom Sredozemlju. Samo što ih rijetko tko vidi, i još rjeđe tko priča o njima.


Veliki koralj malog jezera


U Velikom jezeru unutar Nacionalnog parka Mljet živi Cladocora caespitosa, vrsta koja tvori jedan od najvećih poznatih koraljnih grebena Sredozemnog mora. Raste sporo, svega nekoliko milimetara godišnje, a neke kolonije broje stotine godina.


Ono što izgleda kao statična kamena struktura zapravo je aktivno stanište: sklonište za ribe, rakove i mekušce, prostor za razmnožavanje i temelj hranidbenog lanca koji seže daleko izvan samog jezera. Bez toga, ekosustav se mijenja na načine koji su teško predvidljivi i još teže popravljivi.



Koraligen: 1.600 vrsta ispod radara


Na dubinama između 20 i 120 metara proteže se koraligen, zajednica karakteristična isključivo za Sredozemno more. Grade ga vapnenačke crvene alge, koralji, spužve i mahovnjaci koji zajedno stvaraju složene podmorske strukture pune pukotina, prolaza i skrovišta.


Procjene govore o otprilike 1.600 vrsta organizama koji žive u tim zajednicama, što ga svrstava u jednu od biološki najbogatijih zona cijelog Jadrana i Mediterana. A prosječni kupač na površini iznad najčešće nema pojma da taj svijet uopće postoji.


Što ga ugrožava


Temperatura mora raste. Znanstvenici su u Velikom jezeru zabilježili izbjeljivanje koralja pri temperaturama višim od 27 stupnjeva celzijusa, a taj proces, ako traje dovoljno dugo, završava odumiranjem čitavih kolonija. Uz klimatske promjene, problem produbljuju invazivne alge, onečišćenje, sidra plovila i napuštene ribarske mreže koje se godinama tiho zapliću u gorgonije i lome ih, a da nitko ne primijeti.


Koralji su osjetljivi pokazatelji stanja mora. Kada njima nije dobro, obično znači da nešto nije u redu s cjelokupnim sustavom.


Zašto je to i naš problem


Udruga Sunce obilježila je Svjetski dan koraljnih grebena, koji se obilježava 1. lipnja, podsjetnikom na stanje jadranskog podmorja i na projekte praćenja koji pomažu znanstvenicima razvijati mjere zaštite. To nije romantična priča o čuvanju prirode radi prirode. To je praktično pitanje o ekosustavu koji podupire ribarstvo, turizam i zdravlje mora koje koristimo svaki dan.



Izvor: klimatski.hr
Naslovna fotografija: Photo by Qui Nguyen