Grad Krk, točnije njegov gradonačelnik Darijo Vasilić, o planovima nije nikada informirao krčku javnost, turističke radnike, vijećnike i mjesne odbore, premda već neko vrijeme kod nadležnih institucija netransparentno u njihovo ime daje podršku za izgradnju hotelsko-stambenih zgrada i golf terena na poljoprivrednom zemljištu oko uvale Sv. Fuska pokraj Pinezića.

Informacije su neslužbene, s obzirom da investitor Harbin Immo (ex Santa Marina d.o.o.) nema ni web stranicu niti kontakt telefon na koji bi im se zainteresirani mogli obratiti što dovoljno govori o ozbiljnosti tvrtke, a nema čak niti javnu mail adresu koju su dužni objaviti svi poslovni subjekti u RH evidentirani u Sudskom registru.

Ni Grad Krk, točnije njegov gradonačelnik Darijo Vasilić, o planovima tvrtke Harbin Immo i tom navodno značajnom projektu nije nikada informirao krčku javnost, turističke radnike, vijećnike i mjesne odbore, premda već neko vrijeme kod nadležnih institucija netransparentno u njihovo ime daje podršku za izgradnju hotelsko-stambenih zgrada na poljoprivrednom zemljištu oko uvale Sv. Fuska pokraj Pinezića.

Golf kao opravdanje za betonizaciju i apartmanizaciju

S druge strane, podaci govore isključivo u prilog općoj bojazni da je u ovom projektu golf samo opravdanje za betonizaciju i apartmanizaciju područja na kojem bez golf-faktora inače nije dozvoljena gradnja.

Projekt, uz vile i 3 hotela na moru u kojima će boraviti čak 800 ljudi, predviđa izgradnju golf terena sa samo 9 rupa. Standardno golf igralište je dvostruko veće površine i ima 18 rupa.

Očekivati da će s ovakvim igralištem od 9 rupa Krk postati golf destinacija i tako privući goste bolje platežne moći je smiješno, neutemeljeno i neostvarivo.

Golf industrija je već godinama u problemima, a hotelski kapaciteti i resorti izgrađeni u blizini polurješenja kao što je igralište s 9 rupa propadaju ili su već propali, zajedno s golf terenima koje je zbog toga danas moguće iznajmiti u bescijenje. No čak ni uz niske cijene europski golferi ne žele igrati na takvim terenima jer su loše održavani, već traže dobro projektirana igrališta s 18 rupa s razumnom udaljenošću od kvalitetnih smještajnih kapaciteta.

U elitnom golf turizmu niti par desetaka km udaljenosti između hotela i terena ne predstavlja nikakav problem jer je prioritet kvalitetno igralište, a u tom segmentu s razlogom nije poznat ni jedan resort koji je zgrade smjestio gotovo na sam golf teren, kao što predviđa ovaj projekt tvrtke Harbin Immo iz Rijeke.

Osim spomenutog igrališta za golf s 9 rupa, projektom je predviđeno i Pitch&Putt igralište.

Riječ je o igralištu za sport sličan golfu. Pitch&Putt se igra na malim, jeftinim terenima, a u tom sportu nema velikih zamaha s ispucavanjem loptice (eng. drive-a) po kojem je golf prepoznatljiv, a kako mu i samo ime govori riječ je o guranju loptice u rupu, kao kod minigolfa, te je češće i poznat pod tim nazivom.

Predviđeno je i tzv. golf vježbalište (Driving range) koje skromnim dimenzijama odudara od standardnih vježbališta u svijetu.

Od 100-hektarskog područja na kojem je predviđen resort u Pinezićima (a unutar kojega su neke zemljišne čestice još uvijek u vlasništvu privatnih osoba?!), na sam golf se odnosi mizernih 26 hektara.

Dimenzije modernih terena s 9 rupa (a koji se dakle ni ne smatraju pravim golf terenima) su od 28 ha naviše.

Suvremena vježbališta veličine su minimalno 6 ha, a Pitch&Putt igrališta 5 ha.

Iz toga proizlazi da bi se u projektu navedeni golf sadržaji (ionako potpuno neatraktivni ozbiljnim golferima) prema standardima trebali prostirati na najmanje 39-40 hektara, no projektant resorta u Pinezićima sve je to smjestio u samo 26 ha.

Da bi neko područje privuklo igrače golfa, nužno je prije svega ponuditi im kvalitetno projektiran golf teren koji je dovoljno izazovan za igru a istovremeno dovoljno prostran i siguran za igrače i sve one koji se nalaze na terenu i oko njega, obzirom da nisu rijetke ozljede ( i tužbe) zbog ozljeda od teških loptica.

Odstupanje od standarda koje ovaj projekt pokazuje, ne govori u prilog da je riječ o ozbiljnom projektu u čijem je središtu golf turizam.

Masovni turizam za goste niže platežne moći bez ikakvih popratnih sadržaja

No, za razliku od minijaturnih površina koje su investitori i projektanti u Pinezićima namijenili golfu i sličnim sportovima, hoteli i vile su pozamašnih dimenzija te su znatno veći i od postojećih objekata na otoku.

Tako „luksuzne vile“ iznad Sv. Fuske imaju površinu kao prosječna krčka apartmanska zgrada sa 6 stanova, a njihov tlocrt više podsjeća na studentski dom nego na prostor koji se nudi zahtjevnijem gostu.

Od 3 hotela, najveći je zastarjeli mastodont kapaciteta oko 600 ležaja i ima samo 4 zvjezdice, što za Krk i Pinezić znači dodatne kapacitete masovnog turizma za goste niže platežne moći.

Neobično i nespojivo s elitističkim golf turizmom kakav se obično promovira takvim projektom, zar ne?

Iz dostupnih podataka nije jasno ni gdje su u hotelima zajedničke prostorije kao niti hoće li resort uopće imati koji bazen i gdje, kao ni na kojoj će plaži u ljetnim mjesecima moći istovremeno boraviti predviđenih 800 gostiju.

Uništavanje prirode, pogubne posljedice za lokalnu zajednicu, projekt unaprijed osuđen na propast i milijunske gubitke

Nije jasno ni gdje će se smjestiti postrojenja za desalinizaciju i pročišćavanje otpadnih voda, obzirom da trava na golf terenima zahtijeva izdašno navodnjavanje a na tom području nije dozvoljeno navodnjavanje pitkom vodom.

Održavanje golf terena iziskuje i korištenje ogromnih količina insekticida, pesticida i umjetnih gnojiva koji utječu na biosvijet šireg okolnog područja. Čak je i u samom „resortu“ zbog obveza iz prostornog plana predviđen veliki maslinik, no nismo vidjeli da postoji analiza utjecaja kemijskih preparata za travnjake ni na vlastitu poljoprivrednu kulturu a kamoli da je ponuđena kakva studija utjecaja na okoliš.

Nije jasno ni gdje će biti smješteni zaposlenici resorta čiji se broj navodno kreće od par stotina do preko tisuću. Ukoliko oni neće biti smješteni u resortu (a po svemu sudeći neće), nije jasno gdje će dnevno parkirati stotine svojih automobila obzirom da u projektu resorta takav parking nije predviđen.

Vrlo neozbiljno, osim ukoliko u „resortu“ neće biti ni zaposlenika ni golfa ni hotelijerstva.

Tko će uopće upravljati navodnim resortom? Koja hotelska kuća? Sama tvrtka Harbin Immo d.o.o. zasigurno ne – jer ima 0 zaposlenih i nema iskustva u hotelijerstvu i turizmu. Štoviše, nije nikad imala nikakvih poslovnih aktivnosti.

Obzirom na trenutno financijsko stanje te tvrtke koja je vlasnik zemljišta pod hipotekom a koja nema druge imovine, sredstava niti kreditnu sposobnost i prema pokazateljima je već trebala bankrotirati, pitanje je i tko će onda uopće biti investitor ovog projekta i s kojom računicom?

I gdje je u tome svemu „računica“ za stanovništvo, za lokalne samouprave, za opće dobro, radna mjesta, ekološki otok Krk, kvalitetniji turizam za razliku od trenutnog koji već puca po šavovima zbog lošeg planiranja i vizija antitalenata koji umjesto nas odlučuju?

Sličan projekt u Savudriji, koji je od začetka nizao afere – od Hypo banke, nezakonitog zatvaranja pristupa uvali, do pobune stanovnika okolnih sela jer su zbog golf resorta ostali bez stoljetnog izvora vode za poljoprivredu a koji su im iz resorta ilegalno iscrpili – danas je jasno da taj projekt nije opravdao svoje postojanje niti uspješnost. Tvrtke koje upravljaju golf resortom su u milijunskim gubicima unatoč renomiranoj hotelskoj kući s vrhunskim hotelima, što za sobom neminovno povlači posljedice za lokalnu zajednicu: veoma niske ili nikakve plaće za zaposlene, neplaćene račune za komunalnu naknadu, doprinose i dobavljače itd.

Zašto bi sudbina golf resorta na Krku bila drugačija ako je temeljena na sličnom tj. još lošijem konceptu?

Privatni rezervat gdje je s razlogom zabranjena gradnja

Korist od ovakvih projekata zasigurno imaju špekulanti zemljištem, građevinski lobi i poneki konzultant i menadžer, dok bi bilo poželjno čuti argumente o koristi za lokalno stanovništvo ili širu zajednicu dok im se nepovratno uništava ono malo preostalog poljoprivrednog neizbetoniranog autohtonog okoliša zbog kojega još imamo turiste?

Hoćemo li dopustiti da se tamo gdje je s razlogom zabranjena gradnja izgradi betonsko ruglo i privatni rezervat samo zato jer je netko nekoga uvjerio da nam baš to treba, uz obećanje kako „ćemo svi profitirati“ i potrebna je jedino naša podrška kako bi se izvršila prenamjena u turističku zonu, pa će svima teći med i mlijeko?

Ili ćemo za godinu-dvije i dalje tražiti posao negdje drugdje, imati još 800 povremenih stanovnika, plakati za uništenim prostorom, međusobno komentirati koje smo budale bili, a iz gradskog proračuna otpisivati dugove investitoru „koji se našao u problemima“ odnosno onih par stotina tisuća kn koje već nismo prebili višemilijunskom kompenzacijom „zbog izgradnje nerazvrstane ceste“ do tog istog nazovi-resorta…

Bilo bi ako ništa drugo onda barem pristojno da stanovnicima Šotoventa, grada i otoka Krka netko konačno pojasni o čemu je ovdje riječ. Za početak može i online, ali sa mogućnošću dvosmjerne komunikacije jer nismo ovce.

__________

Izvor: www.krkdanas.hr

Naslovna fotografija: www.pixabay.com