Krčki sajam u svom 497. izdanju nije propustio svim posjetiteljima grada i otoka Krka ukazati da su ondje u tijeku, za Krčane, uistinu važni i »posebni« dani
.
Krčki sajam ili Lovrečeva, kako to događanje još nazivaju Krčani i to stoga što se održava slavu svetoga Lovre – nebeskog suzaštitnika tog otočnog grada i Krčke biskupije. Svojim već skoro skoro punih pet stoljeća dugim trajanjem taj događaj čini jednom od najdugovječnijih takvih manifestacija na Jadranu.
Krčki je sajam i u takvim okolnostima na ulice i trgove povijesne jezgre izvukao šarenilo, šušur i šaroliku ponudu svega onog što sajmena događanja sa sobom donose. Jednako tako i brojne Krčane koji su s ponosom i veseljem svima koji su se ondje između 8. i 10. kolovoza zatekli iznova pokazali makar djelić duge i bogate povijesti svog grada, pa tako i njegove kulturne i tradicijske baštine.
S obzirom na dugu povijest manifestacije koja je, kako je zapisano u gradskim analima, svoju premijeru doživjela još davne 1524. godine, moglo bi se reći i da aktualne pandemijske okolnosti nisu prva niti jedina nedaća s kojom su domaćini i organizatori Lovrečeve u prošlosti bili suočeni.
Ipak, svi takvi izazovi i okolnosti koje Krku, a ni feštama sklonim Krčanima povremeno ni kroz povijest nisu išle na ruku, prevladane su pa će, sigurni su svi koji o toj manifestaciji danas skrbe, prevladane i pobijeđene biti i ove aktualne s kojima su organizatori Krčkog sajma zapravo sasvim dobro izašli na kraj.
Bez velikih koncertnih nastupa i svega onog što bi na jednom mjestu, u uvjetima koje je teško nadzirati okupilo (pre)veliki broj ljudi, domaćini Krčkog sajma uspjeli su i ovog puta stvoriti lijepo, opušteno i svima ugodno ozračje kojeg će se, sigurni smo, mnogi od ovih dana uistinu brojnih posjetitelja sa zadovoljstvom i sjetom prisjećati.
Raštrkana događanja
– U htijenju da održimo kontinuitet ove dugovječne manifestacije, ali i da posjetiteljima pružimo izniman doživljaj našeg grada kao kvalitetne i sadržajima bogate turističke destinacije, Krčki smo sajam održali i ove godine, rekla je, predstavljajući nam taj trodnevni događaj Ivana Kovačić, direktorica Turističke zajednice Grada Krka.
– S naglaskom na sigurnost sudionika sajma, građana kao i svih naših brojnih gostiju, program smo koncipirali tako da posjetitelji u šetnji gradom na čim više lokaliteta steknu dojam o Krku kakav je bio u srednjovjekovno i renesansno doba, ali i da istovremeno »u hodu« dožive i njegovu lokalnu kulturu odnosno tradiciju, nastavila je naša sugovornica napominjući da je već spomenuti srednjovjekovni dio događanja uglavnom bio koncentriran na trgu Kamplin.
– Izložbeni odnosno prodajni štandovi za najam kojih je i ove godine, unatoč svim nedaćama, vladao izuzetno velik interes među proizvođačima različitih tradicijskih proizvoda iz svih dijelova naše zemlje, raširili smo duž više uličnih poteza i trgova dok smo naše kulturnjake, članice i članove domaćih klapa, folklornih udruženja i krčkih limenjaka, a koje smo sve usmjerili na promenadne nastupe, ove godine pozicionirali na rivu, nastavila je naša sugovornica uvjerena da je i u takvim okolnostima Lovrečeva ispunila očekivanja njenih organizatora, a zasigurno i glavnine posjetitelja središta grada Krka.
Bez ekspanzije
Iako je, po predaji, Krčki sajam u 16. stoljeću pokrenut kao prvenstveno trgovački, odnosno sajmeni događaj, s vremenom je, posebice u godinama zamaha turizma, to gradsko slavlje poprimilo ponajprije onaj zabavni, reći ćemo »turistički« karakter. Koncem 80-ih godina, kad je Lovrečeva doživjela svoj pravi »bum«, sjetit će se neki stanovnici tog grada, u lokalnim su se turističkim i upravnim strukturama razmatrale čak i ideje povezane s mogućnostima produljenja njegova trajanja na pet, pa čak i sedam dana.
Ipak, od terminskog se produljenja sajmenog feštanja naposljetku odustalo, a slijedom primjedbi dijela građana da se Lovrečeva pretvorila u veliku i pomalo neurednu »pijanku«, u idućim se desetljećima od Gradskog TZ-a i uprave Grada uglavnom nastojalo to događanje graditi i profilirati kao »mirnije«, obiteljsko i turizmu usmjereno zbivanje kojim će se nastojati posjetiteljima predstavljati kulturna i povijesna baština tog grada, dobrim dijelom povezana i s glasovitim Frankopanima.
Nekad dominantni ugostiteljski sadržaji primat su s vremenom prepustili onim trgovačkim, ali i prezentacijskim, posebice u segmentu predstavljanja aktivnosti krčkih povijesnih udruga. Osim toga, mamac za privlačenje otočana i njihovih ljetnih posjetitelja postala su i gostovanja brojnih poznatih domaćih estradnih imena koja su se besplatnim koncertima na gradskoj rivi predstavljala ondje uvijek brojnoj publici.
S nadom da će se takva vremena uskoro vratiti te da će na zadovoljstvo Krčana i njihovih posjetitelja nadležni nastaviti graditi i razvijati taj nesvakidašnji događaj, ne bježeći pritom niti od potrebe njegova osuvremenjivanja i dopunjavanja nekim novim, inventivnijim sadržajima sadržajima, u budućnosti možda i s ponešto »hrabrijim« izborom glazbenih izvođača, ne možemo reći drugo doli – živio Krčki sajam, makar još toliko koliko je dugih ljeta već iza njega!
__________
Izvor: novilist.hr
Naslovna fotografija: Pixabay.