Općina Kali, uz pomoć stručnjaka i lokalnih udruga, pokrenula je službeni postupak za zaštitu kualjskog govora
Kali, otočno mjesto na Ugljanu, ponosno čuva svoje riječi. Kualjski govor, osebujan, bogat i stoljećima oblikovan, postao je središnja točka inicijative za očuvanje lokalne kulturne baštine. U vremenu kada digitalna komunikacija briše granice, Općina Kali i njezini mještani prepoznali su važnost očuvanja vlastitog jezika – ne samo kao sredstva izražavanja, već kao temelja identiteta.
Riječi koje ne smijemo zaboraviti
Kualjski govor nije samo dijalekt. On je zvuk djetinjstva, prizvuk starih priča i pjesama, šapat uličica koje vode prema moru. Prema riječima načelnika Brune Mišlova, iako se u Kalima još uvijek relativno često koristi izvorni govor, primjetan je utjecaj tehnologije i suvremenih oblika komunikacije na mlađe generacije. “Kroz godine primjećujemo da se bogat rječnik sve manje koristi među djecom”, upozorava.
Kako bi se ta promjena usporila, pokrenute su brojne kulturne aktivnosti u organizaciji Općine i lokalnih udruga. Jedna od njih je i manifestacija Kualjska besida – događaj osmišljen posebno za djecu, s ciljem očuvanja govora kroz kreativno izražavanje i zabavu.
Kualjska besida: Kad riječi ožive
Prošlog ljeta na trgu Bratski dvuor, pretvorenom iz parkirališta u srce zajednice, održano je prvo izdanje manifestacije. Djeca su pisala pjesme, učila o jeziku i nastupala pred svojim sumještanima. Posebno veselje izazvao je nastup Dječje klape Balinera, kao i tiskani zbornik dječjih pjesama i ilustrirani rječnik.
“Manifestacija je pokazala da djeca imaju ogroman potencijal i interes za očuvanje kualjskog govora – samo im treba dati priliku da ga koriste,” istaknula je Linda Kolega Babajko, ravnateljica škole i idejna začetnica programa.
Novi planovi za veći utjecaj
Ovogodišnje drugo izdanje Kualjske beside donosi još ambicioznije planove: snimanje videozapisa djece koja govore kualjskim, humanitarne akcije, ali i potencijalnu kazališnu predstavu temeljenu na dječjim radovima.
Inicijativa se dodatno proširila uključivanjem stručnjaka – izv. prof. dr. sc. Sandre Hadžihalilović sa Sveučilišta u Zadru, učiteljice Ines Kolega i profesora Edija Končurata. Njihov zajednički rad rezultirao je službenom prijavom za uvrštenje kualjskog govora na Popis nematerijalne kulturne baštine Hrvatske. Prijava je upućena Konzervatorskom uredu u Zadru, a sada se čeka odluka Ministarstva kulture i medija RH.
Zajedno za jezik koji nas veže
Kali pokazuju kako mala mjesta mogu biti veliki čuvari kulturnog nasljeđa. Ova inicijativa nije samo nostalgičan pogled unatrag – ona je poziv zajednici da prepozna vrijednost jezika koji nas oblikuje i povezuje. Jer kad nestane riječ, nestaje i priča. A kad nestane priča – tko smo onda mi?
Zato, Kali, bravo. I neka se vaša besida čuje daleko.
Izvor: zadarskilist.novilist.hr / Đurđa Baljak
Naslovna fotografija: Photo by Alexis Brown on Unsplash