Lokve otoka Cresa otkrivaju kako su otočani živjeli nekad i zašto ih je važno očuvati sada
Lokve otoka Cresa kao kulturna baština i ekosustavi predstavljaju spoj prirode i tradicije koji polako nestaje, ali još uvijek ima priliku za novi život. Prirodne udubine u kršu, često obložene glinom kako bi zadržavale kišnicu, stoljećima su bile ključ opstanka na otoku gdje pitka voda nije bila lako dostupna.
Više od izvora vode
Na Cresu su lokve bile više od izvora vode. One su bile središte života. U njima se skupljala kišnica koja se koristila za kućanske potrebe, od kuhanja i pranja do zalijevanja, dok su druge služile za napajanje stoke. Ovce, magarci i konji ovisili su o tim malim, ali presudnim rezervoarima. Upravo zato lokve otoka Cresa kao kulturna baština i ekosustavi imaju duboko ukorijenjeno mjesto u svakodnevici otočana.
Sustav derȉt
Posebnost Cresa vidi se u sustavu derȉt, jedinstvenom načinu upravljanja vodom među ovčarima. Svaki ovčar imao je svoj ograđeni pristup lokvi, poznat kao kalec, jasno omeđen suhozidom. Taj sustav nije bio samo praktičan već i društveni dogovor koji je osiguravao pravednu raspodjelu resursa. Iako se slični tragovi mogu pronaći na drugim otocima, upravo Cres ima najveću koncentraciju takvih organiziranih lokvi.
Zapuštenost
Danas, međutim, slika je bitno drugačija. Prema podacima prikupljenima kroz projekt Interreg Med Wather, na otoku Cresu evidentirano je više od 190 lokvi, no većina njih je zapuštena. Razlozi su višestruki, od pada stočarstva i iseljavanja stanovništva tijekom 20. stoljeća do razvoja infrastrukture i dolaska vodovoda koji je promijenio način života.
Lokve su s vremenom zamijenjene jednostavnijim rješenjima poput škajuža i kamenica, koje su lakše za održavanje i često smještene uz prometnice. Ipak, dio lokvi i dalje koriste ovčari i lovci, čime se održava barem dio njihove izvorne funkcije.
Utočište bioraznolikosti
Lokve otoka Cresa kao kulturna baština i ekosustavi postale su važna utočišta bioraznolikosti. U njima obitavaju brojne vrste vodozemaca, ptica, gmazova i kukaca, dok služe i kao ključne točke za opstanak biljnog svijeta. Primjeri poput lokve Sveti Vid pokazuju koliko su ti mali ekosustavi važni za širu prirodnu ravnotežu.
Upravo zato sve je više inicijativa koje nastoje vratiti život ovim prostorima. Istraživanja i projekti koje provodi OTRA, uz sudjelovanje lokalne zajednice, stvaraju temelje za obnovu odabranih lokvi kroz participativne radionice. Cilj nije samo očuvati vodu, već i znanje, praksu i identitet koji su se gradili generacijama.
Izvor i naslovna fotografija: OTRA / Facebook