U našem razgovoru s načelnicom općine Lumbarda Marijom Klisurom, otkrili smo više o projektima održivosti i zelene tranzicije.
U srcu prekrasne Lumbarde, Općina intenzivno radi na projektima koji će oblikovati budućnost ovog mjesta na otoku Korčuli. S ciljem postizanja ekološke održivosti i zelene tranzicije, pokrenuti su ambiciozni projekti. Primjeri su “Uspostava šetnice, drvoreda i zelenih površina u centru Općine Lumbarda” te uređenja popularnih plaža Bilin Žal i Pržina.
Razgovarali smo s Marijom Klisurom koja je u samom središtu ovih inicijativa, kako bismo saznali više o tome kako ovi projekti utječu na ekološki razvoj Lumbarde, s kakvim se izazovima susreću te kakva je reakcija lokalne zajednice.
1. Kako će projekt “Uspostave šetnice, drvoreda i zelenih površina u centru Općine Lumbarda” zajedno s uređenjem plaža Bilin Žal i Pržina doprinijeti ekološkoj održivosti i zelenoj tranziciji Lumbarde?
Uz veliku podršku Fonda za zaštitu okoliša, Općina Lumbarda korača u smjeru stvaranja održive zajednice i kvalitetnih javnih prostora s aspekta ekologije, ali i zaštite ljudi od posljedica klimatskih promjena kojima smo svakodnevno svjedoci.
Prijavili smo se i dobili sufinanciranje u maksimalnom iznosu od 80 % za više projekata – od strateške dokumentacije do izvedbe! Da bi znali u kojem smjeru ide naša Općina i kako želimo raspolagati s prostorom pokrenuli smo izradu Strategije zelene infrastrukture Općine čiji je rezultat definiranje strateških ciljeva Općine.
Trenutno završavamo dokument koji se logično nastavlja, a zove se Akcijski plan. Laički rečeno, to je lista projekata i intervencija u prostoru koji se povezuju sa zelenom infrastrukturom. Primjerice šetnice, drvoredi, vidikovci, jačanje kapaciteta za upravljanje i održavanje javnih zelenih površina, smjernice za izmjene prostornog plana. Zelena infrastruktura u maloj Općini nije jednaka onoj u Gradu gdje se ona zaista fokusira prvenstveno na biljni materijal. Kod nas je to holistički – sociološki, ekološki, razvojno održivo!
Paralelno s izradom strateških dokumenata radimo na nedvojbeno potrebnim projektima. Točnije, uspostavi i uređenju glavnih pješačkih koridora. Plaža Pržina prirodna je pješčana plaža koja privlači velik broj dnevnih posjetitelja što stvara velik pritisak automobila. Mi smo toga svjesni ali pitanje je upravo želimo li to. Želimo li 200, 300 automobila ili želimo potaknuti ljude da koriste javni prijevoz, bicikle ili pješače kako bi došli do plaže.
“Velik broj ljudi s malom djecom izbjegava ići na plažu pješice upravo iz razloga što su prometnice bez odvojenih pješačkih zona“
Organizirali smo javno predstavljanje projekata i zaključci su bili za mene vrlo korisni. Našli smo kompromis u vidu faziranja projekata kako bi se s vremenom prilagodili i podigli razumijevanje javnosti za potrebom zelenih pješačkih koridora. Tim ćemo podići vrijednost prostora, turistički potencijal i na kraju, svoju svakodnevicu kroz čitavu godinu poboljšati! Velik broj ljudi s malom djecom izbjegava ići na plažu pješice upravo iz razloga što su prometnice bez odvojenih pješačkih zona. Mi smo se navikli na isto i ne vidimo potrebu za odvajanjem ali čim se malo odmaknete shvatite da je to upravo pogrešno.
Projekt uspostave šetnice kroz naša “zelena pluća Općine”, poluotok Ražnjić, je meni posebno drag jer se ostvaruje kružna komunikacija – što za pješake i bicikliste što za prevenciju od požara tj. lakše intervencije! Ista je prethodno planirana kao lungo mare – betonska šetnica na samoj netaknutoj obali. Tome se žestoko protivim. Kad je u pitanju već devastirana obala, male prirodnosti ili pod pritiskom čestog korištenja npr. spajanje jednog naseljenog dijela mjesta s drugim, slažem se da se mora ostvariti komunikacija u vidu prohodne i opremljene šetnice.
Projekt uspostave šetnice i drvoreda u centru je također bitan i važan za Lumbardu i za njega se projektna dokumentacija trenutno radi te ćemo upoznati javnost s istom uskoro!
2. S kakvim ste se izazovima susreli tijekom dosadašnjeg tijeka projekta? Kako lokalna zajednica gleda na projekt, jeste li dobili ikakve povratne informacije od stanovnika Lumbarde o tome koliko su zadovoljni?
Izazovi su brojni. Od ishođenja suglasnosti za projekte od raznoraznih javnih tijela. Prvenstveno tu je dugo čekanje na odgovore, zatim procesi nabave i mali broj firmi koje su stručne u izvođenju krajobraznih projekata. Tu je i nerazumijevanje stanovnika za potrebom uvođenja reda na parkirališta a posebno neshvaćanja da svaki projekt ima svoj “život” koji se, u metaforičkom smislu, sastoji od dokumentacije. Sve od rođenja projekta do njegove „penzije“. Naposlijetku, realizacija, kad jednom do nje dođe, bude najbrža!
Ozelenjivanje parkinga Glavica je realizirano, dio stanovnika je nezadovoljan jer je samim time što se uveo red u vidu iscrtavanja parking mjesta smanjen je ukupan broj automobila koji bi se inače “nagurao” na istom prostoru. Nadam se da će s vremenom kvalitetniji prostori i mikroklime biti valorizirani i cijenjeni.
Dio stanovnika je, naravno, zadovoljan ali pravu povratnu informaciju imat ćemo kad se realiziraju projekti Ražnjić i Pržina. Mislim da će biti jako pozitivno dočekani!
3. U narednom periodu u planu je i izgradnja novog vrtića. Kako će ovaj projekt pridonijeti održivom razvoju općine Lumbarda i pomoći u izgradnji lokalne zajednice?
Naša Općina ima već dugi niz godina u planu izgradnju vrtića. Trenutni kapaciteti područnog vrtića su mali i neadekvatni stoga vrtić nije cjelodnevni i nema jasličku grupu. To roditelje navodi da prebace prebivalište i boravište u Grad Korčulu kako bi tamo stekli subvencije za gradski vrtić. Općina ima ugovor i sufinancira dječji vrtić Anđeli čuvari u Korčuli koji pohađa dio mališana.
Veselimo se i smatram to izuzetno važnim za demografsku sliku Općine. Potrebno je izgraditi vrtić koji će odmah u startu imati kapacitete za primiti svu djecu! Revizijom projekta smo na početku mandata podigli kapacitet sa tri na četiri skupine djece i dobili od resornog Ministarstva sredstva putem NPOO-a za izgradnju.
“Cilj projekta je omogućiti razvoj zdrave obiteljske dinamike i poticanje nataliteta u Općini“
Dobivena sredstva pokriti će svega oko 20 % potrebne investicije o čemu sam u više navrata govorila u javnosti, vršila pritisak kroz Zajednicu Općina tražeći da se osiguraju dodatna sredstava. Kad se pripremao poziv govorilo se da će biti puno novaca za vrtiće. Poticani smo svi da radimo na projektnim dokumentacijama i da budemo spremni. Na kraju dio Općina vraća ministarstvima Ugovore i novce jer ne mogu kreditom pokriti ostatak. Mi, sreća u nesreći, nismo kreditno opterećeni stoga smo odlučili nastaviti s realizacijom tog velikog kapitalnog projekta.
I dalje vršimo pritisak da se iznađu dodatna sredstva. Dakle cilj projekta je omogućiti razvoj zdrave obiteljske dinamike i poticanje nataliteta u Općini – konkretno, nadam se da će mladi ljudi koji se nisu odlučili na dijete ili na više djece sad lakše donijeti odluku o proširenju svoje obitelji što me izuzetno veseli.
Ovim putem zahvaljujemo Mariji Klisuri na razgovoru. Također, na podijeljenim iskustvima u vođenju ovih važnih projekata za Općinu Lumbarda!
Jasno je da je pred njima još mnogo izazova. Ipak, entuzijazam i predanost prema održivom razvoju i boljitku lokalne zajednice motiviraju sve sudionike u ovom procesu. Uz nastavak potpore lokalne zajednice i dodatnih sredstava, Lumbarda je na dobrom putu da postane primjer male, ali održive i ekološki osviještene općine.
_________________________________
Naslovna fotografija: Image by Dragan Tomić from Pixabay