Na konferenciji GEN-I u Opatiji predstavljene su mogućnosti ulaganja u solarne i vjetroelektrane, baterijske spremnike te projekte koji povezuju energetiku, poljoprivredu i industriju.
Hrvatska ima značajan potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije, ali za veću energetsku neovisnost potrebno je ubrzati investicije i modernizirati elektroenergetsku infrastrukturu. Istaknuto je to na konferenciji GEN-I partner Event Hrvatska, održanoj 20. listopada u Opatiji, na kojoj je sudjelovala i Maja Pokrovac, direktorica udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).
U svojem izlaganju pod nazivom „Energetska tranzicija bez zadrške – razvoj tržišta obnovljivih izvora, investicijske prilike i vizija budućnosti” Pokrovac je predstavila stanje hrvatskog energetskog sustava te mogućnosti daljnjeg razvoja domaćih izvora energije.
Prema predstavljenim podacima, obnovljivi izvori u prvoj polovici 2026. pokrili su 58 posto ukupne potrošnje električne energije. U istom razdoblju instalirano je dodatnih 236 MW sunčanih elektrana, čime je njihov ukupni kapacitet premašio 1.500 MW.
Na proizvodnju električne energije sve više utječu i klimatske promjene. Zbog suše su dotoci vode u hidroelektrane pali na 43 posto uobičajenih vrijednosti, dok su sunčane elektrane tijekom ljeta proizvele 53 posto više energije nego prethodne godine. U kolovozu je zabilježena rekordna mjesečna proizvodnja od 220 GWh.
Pokrovac je naglasila kako razvoj domaćih obnovljivih izvora nije važan samo zbog smanjenja emisija, nego i zbog smanjenja ovisnosti o uvozu energije, privlačenja investicija i jačanja konkurentnosti gospodarstva.
Baterijski spremnici važni za stabilnost sustava
Jedna od važnijih tema konferencije bila je uloga baterijskih spremnika u stabilizaciji elektroenergetskog sustava. Grgur Čepo iz GEN-I-ja predstavio je mogućnosti njihova korištenja, posebno u područjima gdje postoje ograničenja elektroenergetske mreže, poput hrvatskog priobalja.
Baterijski sustavi poduzećima omogućuju učinkovitije upravljanje proizvedenom i potrošenom energijom, a mogu se razvijati kroz vlastita ulaganja ili partnerske modele s energetskim tvrtkama.
OIEH je u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Energetskim institutom Hrvoje Požar izradio nacionalnu studiju o mogućnostima razvoja baterijskih spremnika. Prema njezinim rezultatima, u scenariju realizacije svih projekata obnovljivih izvora s energetskim odobrenjem identificirana je potreba za 1.620 MW baterijskih kapaciteta na 17 lokacija.
Potencijal za razvoj agrosolara i pučinskih vjetroelektrana
Pokrovac je predstavila i mogućnosti povezivanja energetike s poljoprivredom, akvakulturom i drugim gospodarskim djelatnostima.
Prema studiji OIEH-a, korištenjem samo pet posto poljoprivrednog zemljišta za agrosunčane elektrane Hrvatska bi mogla instalirati do 4,7 GW novih kapaciteta. Potencijal postoji i za plutajuće sunčane elektrane na ribnjacima, kao i za razvoj biometana.
Posebno je istaknut potencijal Jadrana za razvoj pučinskih vjetroelektrana i plutajućih sunčanih elektrana. Analiza OIEH-a identificirala je više od 29.000 četvornih kilometara potencijalno pogodnog morskog prostora za takve projekte.
Konferencija je obuhvatila i teme kretanja cijena plina i električne energije te utjecaja međunarodnih energetskih kriza na domaće tržište. Sudionici su istaknuli važnost razmjene znanja, suradnje energetskih tvrtki i stvaranja uvjeta za nova ulaganja.
Zaključak skupa bio je da Hrvatska raspolaže značajnim prirodnim i gospodarskim potencijalima, ali njihovo iskorištavanje zahtijeva brže investicije, razvoj infrastrukture i suradnju javnog i privatnog sektora.
Izvor: oie.hr
Naslovna fotografija: Photo by Moritz Kindler on Unsplash