Države EU sustavno podcjenjuju brzinu se energija iz obnovljivih izvora dodavati u distribucijsku mrežu, što znači da je manjak investiranja u razvoj mreže još veći nego što se mislilo, pokazuje novo istraživanje.
Europa ima problem s naponskom mrežom. Iako se ubrzano radi na dodavanju novih solarnih panela i vjetroturbina, investicije u visokonaponske dalekovode i niskonaponske distribucijske mreže su u velikom zaostatku. U jednom izvješću za 2023. procijenjeno je da će do 2030. taj jaz iznositi oko 583 milijarde eura.
Nedostatak integracije obnovljivih izvora energije u planove razvoja mreže
U planovima za razvoj distribucijskih mreža, jedanaest od 27 država članica ne uzima u obzir obnovljive izvore energije. Što bi moglo stvoriti probleme u energetskoj tranziciji ako se ti planovi ne ažuriraju. Naglasila je Elisabeth Cremona, analitičarka iz think-tanka za čistu energiju Ember, koja je provela studiju.
U istraživanju se utvrdilo da 19 planova za budući razvoj mreže podcjenjuje nove kapacitete. Solarne kapacitete za ukupno 205 GW, dok se količine struje dobivene energijom vjetra podcjenjuju u deset zemalja EU, i to za ukupno 17 GW.
Bez dalekovoda, novi solarni paneli ostat će isključeni. “Osigurati da se solarna energija i vjetroturbine doista mogu spojiti na mrežu jednako je ključno kao i sama izgradnja panela i turbina,” kaže Cremona.
Uska grla u mreži mogu biti i opasnost za energetsku tranziciju, jer, ovisno o državi, novoizgrađeni solarni paneli često moraju čekati mjesecima da ih se spoji s mrežom kako bi počeli vraćati novac ulagačima. Zato su važne i prikladne prognoze i planiranja električne mreže, kako bi se osiguralo da se električna energija iz regija s velikim potencijalom iz obnovljivih izvora može prenijeti u centre koji iumaju veliku potražnju za strujom.
Problemi u planiranju i prognozama električne mreže
Neke zemlje sučeljavaju se sa situacijama kao u Njemačkoj, gdje je zbog otpora javnosti došlo do višegodišnjeg zastoja u izgradnji dalekovoda za prijenos struje iz vjetroturbina sa sjevera na jug. Danas je zbog toga ostalo neizgrađeno oko 6.000 kilometara planirnih dalekovoda, a posljedica je da su računi za struju u Njemačkoj veći nego u većini Europe.
I stanje će se samo dodatno pogoršati. “Mreže neće biti spremne za predstojeći val solarne energije,” kažu iz Embera. Planovi država članica EU za dalekovode zaostaju za 82% projekcija zbog rasta solarnih panela.
No, značajne iznimke su Hrvatska, Danska, Finska i Nizozemska, čiji planovi državaju korak s očekivanim porastom proizvodnje struje.
Izvor: euractiv.hr