Mještani upozoravaju da čupanje trske radi hlada uništava krajobraz otoka
Divlja trska (Arundo donax), jedna od najvećih trava na svijetu, stoljećima je oblikovala krajobraz Unija. U Facebook objavi otočanke istaknuto je kako je ova biljka neizostavan dio otočnog identiteta štiti polja od bure, služi kao prirodna ograda i materijal za poljoprivredne potrebe, a istovremeno svojim zelenilom daje poseban vizualni pečat otoku.
Trska može rasti i 10 centimetara dnevno, dosegnuti visinu od šest metara te se širi rizomima. Iako podsjeća na bambus, puno je osjetljivija i lakše se lomi. Osim što pruža hlad i barijeru protiv vjetra, štiti tlo od erozije.
Najveća prijetnja – čovjek
Premda odolijeva buri i prirodnim nepogodama, autorica objave naglašava da je čovjek najveća prijetnja trsci na Unijama.
U potrazi za hladom, posjetitelji trgaju mlade biljke, čime nasadi svake godine postaju prorijeđeni i slabiji. Posebno je pogođen nasad na Žalu, koji je, kako navodi, „iz godine u godinu sve tužniji i jadniji“.
– Nemaš pravo čupati mladu trsku i mijenjati unijski krajobraz. Ako uzmeš mladu biljku, iza tebe ostaje praznina i uništen nasad, upozorava se u objavi.
Kako pomoći i očuvati?
U Facebook objavi navode se i konkretni primjeri: gradnja improviziranih kućica u kojima strada i po pedesetak mladih stabljika trske. „Ako već radiš zaklon, koristi stare i suhe stabljike, nikako zelene“, stoji u upozorenju.
Također se apelira na turiste da ne vežu hammocke, ne postavljaju šatore u nasadima i ne trgaju zelene stabljike. „U šumi ne bi sjekao mlada stabla da napraviš zaklon, pa nemoj to raditi ni na Unijama.“
Zaključna poruka objave jasna je: divlja trska nije samo biljka, nego dio identiteta Unija. Bez nje bi otok izgledao potpuno drukčije. „Poštuj prirodu na otoku, jer bez trske Unije ne bi bile iste“, stoji u objavi.
Naslovna fotografija: Otok Unije