Nedostatak sezonskih radnika u turizmu ponovno otvara pitanje domaće radne snage u sezoni 2026.
Turizam je srce mnogih hrvatskih otoka i obalnih gradova. Hrani lokalne zajednice. Pokreće gospodarstvo. Ali ove godine suočava se s ozbiljnim izazovom. Nedostatak sezonskih radnika u turizmu veći je nego lani, a hotelijeri procjenjuju da će trebati čak 5.000 sezonskih radnika više nego prošle godine.
Više posla, a manje ljudi
Prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca, oko 60 posto turističkih kompanija očekuje povećane potrebe za radnicima. Istovremeno, domaće tržište rada ne uspijeva pratiti potražnju. Poslodavci zato i dalje posežu za zapošljavanjem stranih radnika, najčešće iz regije i s Filipina.
No država je pooštrila uvjete zapošljavanja stranaca. I to s razlogom. Uvodi se više reda, kontrole i obveza, uključujući i učenje hrvatskog jezika. Posljedica? Sporiji procesi i veći pritisak na poslodavce da se okrenu domaćoj radnoj snazi.
Plaće rastu, ali je li to dovoljno?
Turistički sektor posljednjih godina bilježi kontinuirani rast plaća. U velikim hotelskim kompanijama primanja su u dvije godine porasla i do 25%, uz dodatne beneficije poput smještaja, prehrane i fleksibilnijih uvjeta rada.
Ipak, sindikati upozoravaju da razlika između jednostavnijih i složenijih poslova postaje premala. To demotivira kvalificirane radnike. Kada sobarica u Austriji može zaraditi i 2.300 eura uz osiguran smještaj, pitanje motivacije domaćih radnika postaje još glasnije.
Kako zadržati domaće radnike u turizmu?
Porezno rasterećenje plaća, fleksibilniji sezonski poslovi, povratak mjera poput stalnog sezonca i snažniji fokus na edukaciju mladih ključni su koraci. Turizam ne može nuditi cjelogodišnji posao svima, ali može nuditi sigurnost, poštovanje i razvoj kroz više sezona.
Bez ljudi nema turizma. Bez domaćih ljudi nema identiteta destinacije. Nedostatak sezonskih radnika u turizmu nije samo pitanje tržišta rada, već pitanje održivosti zajednica.
Izvor: novilist.hr
Naslovna fotografija: Photo by cottonbro studio