Administrativne prepreke i infrastrukturni izazovi ostaju najveći “kamen poticanja” u razvoju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.
Hrvatska bilježi porast solarnih kapaciteta u 2024., no administrativne prepreke i infrastrukturni izazovi koče razvoj obnovljivih izvora energije (OIE). Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatska (OIEH) analiziralo je situaciju i ukazalo na ključne korake potrebne za značajniji napredak u ovom sektoru tijekom 2025. godine.
Rast integriranih solarnih kapaciteta
Najveći napredak u 2024. zabilježen je u instalaciji integriranih solarnih elektrana na kućama i industrijskim objektima. Čak 90 % novih kapaciteta dolazi iz ovih sustava, potpomognutih poticajima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).
Unatoč tome, Hrvatska i dalje zaostaje u EU, s udjelom solarne energije od samo 3% u ukupnoj proizvodnji električne energije. Razvoj velikih solarnih postrojenja ostaje ograničen zbog administrativnih prepreka i neizvjesnosti oko pravila priključenja na mrežu.
Skromni pomaci u energiji iz vjetra
Kapacitet vjetroelektrana povećan je za samo 20 MW u 2024., uz nepovoljne meteorološke uvjete koji su smanjili proizvodnju. Instalirana snaga sada iznosi 1.181 MW, a procjenjuje se da je potencijal Hrvatske dvostruko veći. Očekuje se puštanje u pogon tri nova postrojenja u 2025., ukupne snage 125 MW.
Ključni Problemi: administracija i infrastruktura
Prema OIEH-u, najveće prepreke razvoju OIE-a u Hrvatskoj uključuju:
- Nejasna pravila priključenja na mrežu: Investitori se suočavaju s rizikom od isključenja postrojenja, što smanjuje sigurnost ulaganja.
- Ograničen pristup mrežnim podacima: Zahtjevi za podatke mogu se podnijeti samo jednom godišnje, od 1. do 15. svibnja.
- Kašnjenje u donošenju odluka: Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) još nije odredila naknade za priključenje na mrežu, što blokira projekte ukupne snage 2.648 MW, od kojih su 80% solarne elektrane.
Prijedlozi za poboljšanje
Kako bi Hrvatska ostvarila svoj energetski potencijal, OIEH predlaže sljedeće korake:
- Ubrzati donošenje regulatornih odluka: Odluka o naknadama za priključenje omogućila bi realizaciju brojnih projekata.
- Implementirati EU RED III direktivu: Smatrati projekte OIE od javnog interesa kako bi se ubrzali postupci izdavanja dozvola.
- Razvijati tehnologije skladištenja energije: Ulaganja u baterijske spremnike, reverzibilne hidroelektrane i vodikove tehnologije povećala bi fleksibilnost elektroenergetskog sustava.
- Povećati ambicije u geotermalnoj energiji i bioplinskim postrojenjima: Ovi izvori energije osiguravaju raznolikost i otpornost sustava.
Pogled u 2025.
U 2025. se očekuje proizvodnja solarnih elektrana od 1.245 GWh, što bi bio dvostruki rast u odnosu na 2024. Planirane investicije u vjetroelektrane dodatno bi povećale udio obnovljivih izvora u energetskom miksu, no ključne odluke i daljnja ulaganja bit će presudni za ostvarenje ovog potencijala.
Vrijeme za djelovanje
Hrvatska ima priliku postati lider u korištenju obnovljivih izvora energije, ali to zahtijeva efikasnije administrativne procese, ulaganja u infrastrukturu i jasnu državnu strategiju. OIEH ističe da bi brže donošenje ključnih odluka i primjena suvremenih tehnologija mogli transformirati hrvatski energetski sektor, smanjiti ovisnost o uvozu energije i osigurati održivu budućnost.
_____________________________________
Izvor: financije.hr
Naslovna fotografija: Photo by Karsten Würth on Unsplash