Ukupni proračun za razdoblje 2021.-2027. za prijelaz na održivo ribarstvo iznosi 6,11 milijardi EUR: Ribarima u prijelazu pomažu FLAG-ovi
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo sufinancira projekte prelaska na održivo ribarstvo, ukupni proračun za razdoblje 2021.-2027. iznosi 6,11 milijardi EUR. Na regionalnim i lokalnim razinama pomoć pri apliciranju za natječaje korisnicima pružaju lokalne akcijske grupe u ribarstvu, FLAG-ovi.
O trenutnoj situaciji u sektoru ribarstva, projektima i aktivnostima za promociju održivog ribarstva razgovarali smo s Manuelom Antičević, programskom voditeljicom u FLAG-u Škoji. U nastavku donosimo intervju.
O temi ‘’Budućnost ribarstva: Dok je ribe, bit’ će i ribara’’ piše Dora Čukušić u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je potpomognut iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
.
1. Kako ocjenjujete stanje u sektoru ribarstva na području djelovanja FLAG-a Škoji?
Unatoč dominaciji turizma, ribarstvo i nadalje predstavlja važnu gospodarsku granu. Možemo reći da područje FLAG-a Škoji, a posebice otok Vis, predstavlja područje koje ovisi o ribarstvu.
Ribari našeg područja uglavnom su obrtnici, dok iznimku predstavljaju poduzeća koja djeluju u sektoru trženja proizvoda ribarstva. Na području cijelog FLAG-a djeluje samo jedna zadruga s odobrenim objektom, u Komiži. Pozitivnim ocjenjujemo činjenicu da postoji generacijska obnova u sektoru.
Ono što nedostaje na našem području, a što je važan dio njegova identiteta, jest prerada proizvoda ribarstva.
.
2. Što FLAG Škoji poduzima po pitanju održivosti ribarstva?
FLAG Škoji djeluje kao zasebna pravna osoba, satkana od drugih pravnih i fizičkih osoba, subjekata javnog, civilnog i gospodarskog sektora. Osim što provodi svoju lokalnu razvojnu strategiju u ribarstvu putem natječaja, FLAG mapira lokalne inicijative, povezuje dionike različitih sektora te ih podupire u kreiranju projekta i aktivnosti.
Sredstva dodijeljena za redovno poslovanje FLAG-a ulažemo u razvoj kapaciteta organizacije. Za naše članove, volontere i zaposlenike organiziramo studijska putovanja i edukacije. Potencijalnim korisnicima naših sredstava pružamo podršku u razvoju projekta.
Do sada smo proveli nekoliko promotivnih aktivnosti vezanih za zaštitu okoliša, od kojih ističemo kampanju Our responsibility. Europska komisija FARNET prepoznali su ovu kampanju kao primjer dobre prakse.
Foto: arhiva FLAG-a Škoji
Izradili smo tri ilustrirane edukativno-informativne publikacije za čiju smo izradu angažirali likovne umjetnike s našeg područja. Publikacije su postale omiljeno štivo svih generacija i na području širem od naših škoja.
Istaknuli bismo angažman FLAG-a u vrijeme pandemije koja je pokazala ranjivost sektora. Dio članova susreo se s teškoćama plasmana ulova s obzirom da su bili onemogućeni uhodani kanali plasmana proizvoda. U suradnji s LAG-om Škoji te LAG-om i FLAG-om Brač pomagali smo rješavanju problema putem naših platformi komunikacije te direktnim povezivanjem ribara s potencijalnim kupcima.
U tom periodu je kreirana platforma O-kupi otok kojoj je cilj promocija otočnih proizvoda, uključujući i proizvode ribarstva. Zahvaljujući odobrenim sredstvima iz EPFRR fonda inicijativu od sredine ove godine dalje nastavljaju razvijati LAG Škoji, LAG Brač i LAG 5.
LEADER/CLLD
Moramo napomenuti da se u Republici Hrvatskoj LEADER/CLLD inicijativa provodi po prvi put u punom smislu riječi u ovom programskom razdoblju te je u mnogočemu novina. U ovoj fazi, velika energija svih hrvatskih FLAG-ova uložena je u kreiranje operativnih i administrativnih pravila vezanih za postupak odabira i praćenja projekata. Očekujemo da će se vrijednost upravljanja sredstvima iz EFPR-a na lokalnom nivou vidjeti tek u sljedećem programskom razdoblju.
Otegotna okolnost u našem radu je činjenica da prilikom osnivanja FLAG-a Škoji sama inicijativa nije proizašla iz ribarskog sektora već od stručne službe LAG-a Škoji. Prvotno je trebalo pristupiti stvaranju veza unutar ribarstvene zajednice i razviti kapacitete same organizacije. To je uključivalo iznalaženje sredstava za predfinanciranje aktivnosti te upoznavanje regulative vezane za ribarstvenu politiku Europske unije.
.
3. Možete li nam reći nešto više o svom trenutno otvorenom natječaju u okviru Mjere 1.1. „Poboljšanje kvalitete ulova, dodavanje vrijednosti, prerada i trženje proizvoda ribarstva i akvakulture te poticanje energetske učinkovitosti i ublažavanja klimatskih promjena“?
Prije svega važno je napomenuti da se FLAG-ovi u odabiru aktivnosti koje mogu financirati iz svoje omotnice moraju voditi pravilima definiranim u Glavi V Poglavljima I, II, IV Uredbe (EU) br. 508/2014 o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo.
Dodavanje vrijednosti proizvodima ribarstva generalni je cilj ove mjere. Na temeljnom nivou to bi značilo da se povećava tržišna vrijednost određenog proizvoda. To se može postići korištenjem tehnologija kojima se poboljšava kvaliteta ulova, razvijanjem postojećih ili novih proizvoda ili novim metodama trženja proizvoda.
S obzirom da su praktički sva ulaganja interesantna ribarima već pokrivena natječajima koji se provode na nacionalnom nivou, kreirali smo mjeru koja omogućuje kombinaciju nekoliko nacionalnih mjera. Ovako je kroz jedan projekt moguće provesti kompleksnije ulaganje za koje bi inače bila potrebna prijava na više nacionalnih natječaja.
Pozitivnom ocjenjujemo činjenicu što su za vrijeme otvorenog natječaja provođene aktivnosti projekta GEOfish, također financiranog putem FLAG-a Škoji, što je dovelo do interesa lokalnih dionika za implementaciju navedene markice na proizvode ribarstva.
Detaljnije o ovoj temi, uključujući i konkretne primjere projekata možete doznati putem vodiča FARNET-a. Vodič pronađite na poveznici.
Foto: arhiva FLAG-a Škoji
.
4. Možete li nam reći nešto više o natječaju u okviru Mjere 2.2. “Promicanje zaštite okoliša i prirodne baštine u području ribarstva/akvakulture i ublažavanje klimatskih promjena”?
Natječaj za Mjeru 2.2 imao je ogroman interes korisnika. Nakon administrativne analize projekta, uz odobrenje Skupštine FLAG-a, povećali inicijalnu alokaciju s 2.778.428,05 HRK na 5.524.868,44 HRK.
Sam natječaj iziskivao je kombinaciju aktivnosti razvoja tematskih staza i sadržaja u prirodi koji uključuju doživljaj visoke prirodne vrijednosti te educiraju korisnike o potrebi zaštite prirode.
Da bi razvili kvalitetne edukativno-informativne sadržaje većina projekta u projektne aktivnosti uključila je i znanstvena istraživanja.
Na ovom natječaju odabrano je i odobreno za financiranje ukupno šest projekata. Osnovne informacije o projektima možete pronaći na poveznici.
.
5. Možete li nam navesti neke projekte proizašle iz Vaših natječaja?
Do sada je od strane FLAG-a i Uprave ribarstva odobreno devet projekata koji su trenutno u provedbi. Većina projekata infrastrukturno je zahtjevna, poput planirane izgradnje ribarskog muzeja u Vrboskoj te je njihovu provedbe donekle otežao rast cijena. No, za sada naši korisnici namjeravaju provesti i provode odabrane projekte.
Nadalje, trenutno su u obradi dva projekta vezana za interpretaciju ribarske kulturne baštine i jedan vezan za trženje proizvoda ribarstva. U obradi je jedan kompleksniji projekt ribarskog obrta koji namjerava ulagati u očuvanje kvalitete ulova i poboljšanje metoda i uvjeta trženja proizvoda ribarstva u sklopu postojeće ribarnice.
:
Foto: arhiva FLAG-a Škoji
Još uvijek je otvoren za prijave posljednji natječaj FLAG-a Škoji u ovom programskom razdoblju za Mjeru 1.1. Važno je napomenuti da su do sada svi projekti odabrani od LAG-a odobreni za financiranje od strane Uprave ribarstva što govori o dobrim provedbenim kapacitetima prijavitelja i samog FLAG-a.
Pozitivnim smatramo da će gotovo svi projekti u sebi sadržavati svojevrsno sjeme za buduće projekte.
Zahvaljujući znanstvenim istraživanjima u samim projektima i FLAG će na koncu imati kvalitetnu podlogu za izradu lokalne razvojne strategije u ribarstvu za novo programsko razdoblje.
.
6. Prijavljuju li se lokalni ribari na natječaje objavljene na Vašim stranicama?
Do sada su najveći interes za naše natječaje pokazali javni i civilni sektor. Kao što smo već naveli, na nacionalnom nivou postoje raspoloživa sredstva za sam sektor. Pretpostavljamo da je jedna od teškoća potreba osiguranja predfinanciranja, no možemo reći da s vremenom raste interes.
Temeljem dosadašnjih iskustva i stečenih znanja o sektoru, vjerujemo da ćemo u novom programskom razdoblju moći kreirati kvalitetnije intervencije.
.
7. S kakvim se poteškoćama susreću dionici ribarstva na području djelovanja FLAG-a Škoji?
Koristimo priliku da skrenemo pozornost na istraživanje o stajalištima ribara otoka Visa o budućnosti ribarstva koje je provela udruga Pomalo i objavila u publikaciji “Ribarske priče”. Anketirani ribari kao najveći problem istaknuli su pretjerani izlov, neadekvatnu implementaciju i kontrolu zakonske regulative te neadekvatnu infrastrukturu za sektor ribarstva. Više o projektu saznajte na poveznici.
.
8. Možete li nam reći nešto više o pilot projektu Maritimna mreža koji se provodio 2020.?
Projekt Maritimna mreža provodio se u sklopu Podmjere 19.1 “Pripremna potpora” kada su FLAG-u Škoji dodijeljena sredstva za izradu Lokalne razvojne strategije u ribarstvu 2014.-2020.
U sklopu projekta održan je interaktivni skup dionika koji se bave maritimnom baštinom. Kao jedan od ključnih rezultata projekta ističe se činjenica da je alocirano 480.137,80 EUR za provedbu projekata namijenjenih kulturnoj, ribarstvenoj i maritimnoj baštini.
Iako na našem području imamo vrsne poznavatelje maritimne baštine, a udruge na našem području surađuju, dosad nismo uspjeli u nastojanju da se stvori nova dodana vrijednost, svojevrsna maritimna mreža koja bi poštujući njihove specifičnosti objedinila sve postojeće inicijative i aktivnosti i dodatno nas osnažila na međunarodnoj maritimnoj sceni.
Dobru suradnju ostvarili smo s našim članom, Muzejom Stari Grad. Sudjelovali smo u realizaciji izložbe Od barake do fabrike te potpomogli izdavanje istoimene publikacije.
Za naše odgojno-obrazovne ustanove izradili smo publikaciju “Velika priča male srdele” u kojoj srdela, simbol našeg FLAG-a, pripovijeda o našem području.
.
9. Koliko je, po Vama, uspješna provedba europske strategije “Od polja do stola” u RH, po pitanju proizvoda iz ribarstva?
Mišljenja smo da postoje svijetli primjeri u provedbi te ističemo dobar primjer FLAG-a Istarski švoj koji od svog osnutka potiče konzumaciju proizvoda ribarstva u odgojno-obrazovnim ustanovama.
FLAG Galeb kreirao je oznaku kvalitete Preporučili ribari te polučio dobre rezultate u povezivanju ribara i ugostitelja.
Mi veliki potencijal vidimo u razvoju projekata na području viškog arhipelaga koji je uvršten u međunarodnu mrežu UNESCO geoparkova. Jedan od ciljeva projekta GEOfish bio je potaknuti modele korištenja ribljih vrsta koje su slabo zastupljene u lokalnoj gastronomiji, a za koje je istraživanje podmorja arhipelaga pokazalo da nisu ugrožene.
.
10. Možete li navesti neke primjere dobre prakse održivog ribarstva u svijetu i RH?
U razgovoru o ovoj temi mišljenja smo da kada govorimo o održivom ribarstvu trebamo govoriti o održivim zajednicama koje ovise o ribarstvu. To su zajednice koje su svjesne vrijednosti, ali i ranjivosti vlastitih resursa i voljne su njima zajednički i odgovorno upravljati.
Nama su osobito zanimljiva poduzeća i inicijative koji su se odlučile za proizvodnju sirovine i proizvoda nastalih iz morskog otpada. Ističemo nagrađivani primjer cirkularne ekonomije koji dolazi iz Španjolske, iz tvrtke Popsicase. Poučni video o Popsicase proizvodnji pogledajte na poveznici.
Zanimljivi su i modeli upravljanja ribarskom infrastrukturom kakvi se razvijaju i provode u skandinavskim zemljama. Naime, tamo lokalna samouprava i ribari zajednički odgovaraju na problem ribarske infrastrukture.
Već drugu godinu Europska komisija provodi inicijativu Taste the Ocean kojom se uz pomoć vrhunskih kuhara razvijaju novi recepti i promovira održivo ribarstvo. Inicijativa je primjenjiva za naše područje pa je srodne aktivnosti rabio i Geopark Viški arhipelag u sklopu spomenutog projekta GEOfish.
______
Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Unsplash