Da otpad može biti resurs odavno je poznato, no inovativna rješenja za ponovnu upotrebu otpada ne prestaju nas iznenađivati…
Inicijativa Maritimo Recycling iz Dubrovnika već duže vrijeme čisti more od otpada, a u planu ima otvaranje Centra za recikliranje plastike. Mladi ljudi s inovativnim idejama vide razne mogućnosti u digitalizaciji mora, u nastavku donosimo više o jednom od primjera dobe prakse u Hrvatskoj.
.O zbrinjavanju morskog otpada razgovarali smo s Marjanom Žitnikom, mladim svestranim Dubrovčaninom, osnivačem neprofitne organizacije za očuvanje mora Maritimo Recycling. U nastavku donosimo intervju.
O temi “Tko su sudionici onečišćenja Jadrana i kako im se suprotstaviti?” piše Dora Čukušić za program “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je potpomognut iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
.
Možete li nam reći nešto o sebi i inicijativi Maritimo Recycling?
Magistar inženjer računarstva sam i trenutno sam na doktoratu Primijenjene znanosti o moru. Bavim se sportskim i turističkim ribolovom te sam 2018. osnovao sam Maritimo Fishing gdje nudimo jedinstvene brodske i kajak ribolovne ture. Više o ponudi zanimljivih turističkih izleta saznajte na poveznici.
.
Foto: Maritimo Recycling
Nakon dvije godine, točnije 2020. godine sam osnovao neprofitnu organizaciju za očuvanje mora Maritimo Recycling gdje čistimo Jadransko more od plastike i recikliramo ga u zanimljive proizvode.
Više o samoj inicijativi i aktivnostima koje provode na poveznici.
.
.
.
Mogu li se i kako kombinirati more i IT tehnologije?
More još uvijek nije digitalizirano i tu postoji puno prilika. Upisao sam doktorat najviše kako bi pokušao kombinirati IT i more na što produktivniji način.
.
Može li otpad koji se nađe u moru biti resurs? Za što se, recimo, može iskoristiti plastika koju izvadimo iz mora?
Tijekom ribolovnih izleta puno nam se puta dogodilo da uočimo plastiku koja pluta na moru te bi se zaustavili i pokupili je, a znalo se dogoditi da sakupimo i desetke kilograma plutajućeg otpada. Na tako nešto ne možete ostati ravnodušni i jednostavno vam prirodni nagoni govore da morate nešto poduzeti. S obzirom na to da se rekreativno bavim 3D printanjem, a sva ta plastika na moru praktički je besplatan resurs, došao sam na ideju za Maritimo Recycling.
Foto: Maritimo Recycling
Možete li nam reći nešto više o Centru za recikliranje plastike?
Ideja je da imamo “malu tvornicu” gdje plastiku s plaže možemo odmah donijeti i reciklirati. To je zamišljeno kao centralno mjesto okupljanja djece i mladih koji će imati sve potrebne alate, strojeve i edukaciju stručnjaka koji će im pokazati kako da od otpada naprave proizvod.
.
Foto: Maritimo Recycling
Vrlo je bitno objasniti da za to nije potreban veliki industrijski pogon, već da se sa minimalno ulaganja i truda može napraviti vrijedan proizvod i to ne samo u tvornici nego i kod kuće. Za tako nešto nam je idealna lokacija bila stara tvornica ugljenografitnih proizvoda (TUP) u Dubrovniku, koju je nedavno Grad Dubrovnik u potpunosti preuzeo.
Ovo je spoj stare tradicionalne priče i novih tehnologija – tako da u jednom obliku tvornica nastavlja s radom.
Naša vrata otvorena su svim kreativcima, od umjetnika do strojara, koji mogu proizvoditi što god žele, bio to novi inovativni stroj za reciklažu plastike ili dizajnerska stolica za modernu vilu. Naša vrata otvorena su i ekološkim entuzijastima koji uvijek mogu donijeti plastiku na reciklažu i pri tome se educirati.
U sklopu centra imat ćemo i malu trgovinu gdje će ljudi, osim preko našeg web shopa, moći kupiti proizvode i time direktno “pogurati” ideju čišćeg Jadrana.
.
Kakvi će se sve strojevi naći u Centru za recikliranje plastike?
U centru imamo shredder koji usitnjava plastiku, npr. plastične čepove, u nešto nalik piljevini. Tu piljevinu zatim topimo na različite načine koristeći ekstruder za izradu plastičnih profila, npr. “noge” za stolicu ili sheet press za izradu plastičnih ploha 60x60cm, npr. za ploču stola. Imamo još i injector na koji se može naviti bilo koji kalup napravljen uz pomoć CNC uređaja te tiskati proizvod koji sami dizajnirate u 3D-u. Imat ćemo i uređaj za izradu filamenta za 3D printer od plastičnih boca.
.
Možete li nam reći nešto više o projektu “Zero Pollution Adriatic”?
Tu rezidenciju vodi UR Institut na kojem smo Robertina Šebjanič i ja uspjeli zadovoljiti kriterije. Projekt je u sklopu STARTS programa pod HORIZON fondom.
STARTS znači „Science, Technology & Arts”, poanta programa je povezati znanstvenike, informatičare/inženjere i umjetnike. Mi smo osmislili koncept pod nazivom “Zero Pollution Adriatic” koji ima tri segmenta.
Prvi segment je društvena inovacija – certifikat “Zero Pollution Adriatic”, odnosno set smjernica za restorane, hotele i ugostiteljske objekte koji žele dobiti takav certifikat. Cilj ove inovacije je da turistički sektor koristi biorazgradive deterdžente, biološke filtere te da postupno izbace plastiku iz poslovanja. Fokus je na prevenciji zagađivanja mora nevidljivim zagađivačima kao što su mikroplastika, ulja i drugo.
.
Foto: Maritimo Recycling
Drugi segment je tehnološka inovacija. Planiramo napraviti podvodni greben u obliku morskog ježa sa senzorima koji će biti u bodljama našega ježa, a određivat će PH faktor mora, salinitet, zamućenje, temperaturu i otopljeni kisik. Ovaj greben će služiti za monitoring te ćemo uz pomoć machine learninga i umjetne inteligencije pokušati u realnom vremenu predvidjeti bilo kakvu opasnost za zagađenje mora.
Treći segment je umjetnička instalacija, koju je razvila kolegica Robertina i koja je upravo bila izložena na najvećem science, technology & arts festivalu na svijetu – Ars Electronica.
.
Surađujete s brojim organizacijama inicijativama, možete li izdvojiti neku od dražih suradnji?
Svi naši partneri su pristupili s iznimno zanimljivim projektima i zadacima. Pripremamo mnogo zanimljivosti koje će biti dostupne javnosti u 2023. godini. Ne bih htio govoriti o proizvodima dok ih ne isporučimo, ali svakako pozivam sve zainteresirane da nam se jave, bilo kao volonteri, donatori ili partneri.
Više o primjerima dobre prakse zbrinjavanja morskog otpada u Hrvatskoj saznajte na poveznici.
_____
Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Maritimo Recycling