U sklopu teme ”Održiva pomorska prometna rješenja za otoke” donosimo intervju s Josipom Bilaverom, državnim tajnikom za more i EU fondove pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture
Javni prijevoz u obalnom linijskom pomorskom prometu nužan je za opstanak i razvitak naseljenih jadranskih otoka. Istovremeno, zastarjela flota koja osigurava trajno i redovito povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno značajno doprinosi onečišćenju okoliša i emisiji štetnih plinova.
Tema je dio programa “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
Intervju koji donosi Ivka KH s otoka Korčule pročitajte u nastavku.
.
Kako se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture priprema za cilj koji je postavila Europska Komisija, smanjenje emisija CO2 iz brodskih pogonskih goriva za 40% ?
Europski zeleni plan prilika je za jačanje konkurentnosti europskog brodarskog sektora koja posljedično doprinosi rastu i prosperitetu. Podržavajući ciljeve postavljene u Europskom zelenom planu u svrhu daljnje provedbe strategije IMO-a (IMO = Međunarodna pomorska organizacija) o smanjenju emisija stakleničkih plinova s brodova te usvajanju odgovarajućih mjera za smanjenje emisija za 50 % do 2050. modernizirat će se flota uvođenjem inovacija u tehnologiju prijevoza te povećati broj plovila koja za pogon koriste ekološki prihvatljive izvore energije, a potaknut će se i gradnja plovila koja za pogon koriste alternativna goriva te pripadajuća lučka infrastruktura za opskrbu takvim gorivima u morskim i riječnim lukama.
U cilju podizanja kvalitete usluge javnog pomorskog prijevoza, poboljšanja dostupnosti naseljenih otoka za njihove stanovnike te osiguranja smanjenja negativnog utjecaja na okoliš Republika Hrvatska je u veljači 2022. godine s Europskom komisijom potpisala dokument Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.- 2026., koji uključuje investiciju „Nabava/gradnja putničkih brodova za obalni linijski promet“.
Jedan od osnovnih ciljeva investicije u obnove flote u linijskom obalnom pomorskom prometu je smanjenje emisije stakleničkih plinova koje trenutno emitiraju brodovi na isključivo dizel pogon. Predviđa se smanjenje emisije CO₂ u rasponu od 20% – 50%, s inicijalnim smanjenjem za 3 linije od oko 20%. Putnički brodovi na električno-solarni pogon će imati nultu stopu štetnih emisija CO2.
O kakvim brodovima se radi?
Planirana je modernizacija flote uvođenjem tri putnička broda i tri katamarana na električno-solarni pogon. Kad je riječ o putničkim brodovima, radi se o plovilima dužine do 55 metara i kapaciteta prijevoza minimalno 370 putnika, s potpuno električnim pogonom.
Okvirne tehničke karakteristike brzih putničkih brodova – katamarana definirat će se u Studiji izvedivosti.
Koliki je ukupni iznos sredstava predviđen?
Nacionalnim planom oporavka i otpornosti predviđen je iznos od 307,5 milijuna kuna za nabavu/gradnju putničkih brodova za obalni linijski promet. Nabava 3 putnička broda financirat će se iznosom od 257.535.000 kn, a nabava 3 brza putnička broda-katamarana iznosom od 49.965.000 kn. Procjena za izračun vrijednosti nabave, koja je izrađena prilikom izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, temeljena je na analizi tržišta, odnosno na temelju detaljnog izračuna komponenti broda i njihove tržišne cijene.
.
Kojim putem će se odvijati nabava, i za kojeg brodara?
Provodit će se postupak nabave velike vrijednosti za javnog naručitelja, sukladno Zakonu o javnoj nabavi koji nalaže jednako postupanje prema svim ponuditeljima. Natječaj za nabavu / gradnju brodova planira se provesti po principu Projektiraj i gradi (engl. „design & build“) kojim se objedinjavaju postupci nabave za izradu projektne dokumentacije te izvođenja radova i ugradnje opreme.
Nabavu putničkih brodova namjerava se financirati isključivo za obavljanje javne usluge pomorskog linijskog prijevoza putnika. Državne brodske linije na kojima je planirano uvođenje električnih brodova, prilikom izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti su sljedeće: 310: Mali Lošinj – Unije – Srakane Vele – Susak; 505: Vodice – Prvić – Zlarin – Šibenik i 807: Suđurađ – Lopud – Koločep – Dubrovnik. Planirano je da će brodove koristiti brodari koji će održavati navedene linije.
.
Kada se očekuje isplovljavanje?
Nacionalnim planom oporavka i otpornosti definirana je nabava/gradnja šest brodova na alternativni pogon kao pokazatelj postignuća s krajnjim rokom ostvarenja u lipnju 2026. godine. Samoj plovidbi prethodi postupak statutarne certifikacije brodova koji provodi Hrvatski registar brodova. Postupkom se osigurava da je brod spreman za isplovljavanje.
.
.
Plan oporavka i otpornosti pretpostavlja da će se europski novac u Hrvatskoj trošiti za oporavak hrvatskog gospodarstva. Zamjena zastarjele pomorske flote čini se kao izvrsna prilika za novo poglavlje hrvatske brodogradnje, kako za domaće potrebe tako i za izvoz.
Hoće li u gradnji spomenutih brodova sudjelovati domaći škverovi?
Izvršitelj za gradnju brodova nije unaprijed određen. Domaća brodogradilišta koja raspolažu odgovarajućim provedbenim kapacitetima sudjelovanjem na javnom natječaju po ravnopravnoj osnovi mogu dobiti ugovor za projektiranje i izgradnju. Očekujemo da će bez obzira na glavnog izvršitelja domaća poduzeća u brodogradnji i povezanim djelatnostima kao partneri ili kooperanti biti zainteresirani sudjelovati u provedbi projekta.
.
Je li i to jedan od uvjeta dobivanja europskih sredstava?
Pri nominiranju investicija za financiranje sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost, bilo je potrebno zadovoljiti uvjete usklađenosti financiranja predloženih projekata s pravilima i propisima o državnim potporama u smislu članka 107. Ugovora o funkcioniranju EU te smjernicama za okoliš. Za Europsku komisiju dodjela potpore brodogradilištu je neprihvatljiva, budući da se gradnja teoretski može izvršiti u bilo kojem brodogradilištu u EU.
Elektrifikaciju pomorske flote trebat će pratiti i gradnja punionica u lukama.
Kakvi su planovi na tom polju?
Gradnja punionica vremenski će teći usporedno s uvođenjem flote na ekološki prihvatljiv pogon. Prijelaz na ekološko brodarstvo mora pratiti odgovarajuća infrastruktura kako bi se ostvarilo sustavno podizanje kvalitete usluge javnog, održivog prijevoza bez teškoća u funkcioniranju sustava linijske plovidbe u intervenirajućem razdoblju.
.
Tko bi ih gradio?
Investitori će biti organizacije za upravljanje lučkim područjem, a poslove gradnje obavljat će energetske tvrtke odabrane putem javnog natječaja.
.
Kako će se financirati?
Izgradnja popratne infrastrukture za napajanje brodova električnom energijom financirat će se iz drugih izvora financiranja (putem provedbe komplementarnih projekata, državni proračun, Program konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., Modernizacijski fond, proračun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, proračun jedinica lokalnih (regionalnih) samouprava, proračuni lučkih uprava).
.
Kada se očekuje prva punionica, i u kojoj je luci ona najizglednija?
Punionice će biti u funkciji na vrijeme za uvođenje prvih brodova na električni pogon, a lokacije gradnje punionica odgovarat će lukama ticanja za električne brodove i mogućnostima generacije i distribucije električne energije.
Porastom turizma svjedoci smo znatnih ulaganja iz europskih fondova u obnovu lučke infrastrukture na jadranskoj obali. Na prošlogodišnjoj panel-raspravi Slobodne Dalmacije na temu Povezivanje otoka kao temelj razvoja i sami ste naglasili kako “nema otoka, nema dijela hrvatske obale gdje se ne rade ceste, gdje se ne rade luke, a ulaže se i u brodove i nove kapacitete”. Kako to povećanje kapaciteta pomiriti sa smanjenjem broja stanovnika na otocima te održivim razvojem, očuvanjem okoliša i smanjenjem emisije stakleničkih plinova na koje Hrvatsku obvezuje Europski zeleni plan?
Odustajanje od ulaganja u nove kapacitete neće otkloniti postojeći demografski i razvojni problem na otocima, nego ga produbiti. Cilj ulaganja iz fondova EU u unaprjeđenje lučke infrastrukture je svladavanje ključnih prepreka za lokalni gospodarski rast i poboljšanje kvalitete života i mobilnosti lokalnog stanovništva.
Potreba za efikasnijom prometnom povezanosti otoka je neophodna za održivi razvoj, a lokalno stanovništvo je glavni pokretač gospodarskog razvoja na otoku. Da bi se poboljšala demografska slika, potrebno je osigurati lokalnom stanovništvu kvalitetne uvjete za život i napredak. Otežana dostupnost radnom mjestu, obrazovanju te medicinskoj skrbi ne smije biti razlog za raseljavanje i gospodarsko stagniranje otoka, makar prometna povezanost sama po sebi nije dovoljna za zaustavljanje negativnih demografskih trendova.
Kako bi se osigurala okolišna održivost, infrastrukturni projekti najčešće uključuju aktivnosti koje primjenom za vrijeme provedbe projekta, ali i nakon njegovog završetka osiguravaju mehanizme zaštite okoliša.
S druge strane, nadogradnja lučkih kapaciteta doprinosi smanjenju prometnih gužvi i motivira stanovništvo da smanji korištenje automobila čime se direktno smanjuje emisija stakleničkih plinova.
Također, razvoj energetski učinkovitog brodarstva ovisan je o osuvremenjivanju hrvatske flote namijenjene javnom prijevozu.
__________
Autor: Ivka KH
Fotografije: pixabay