Mladi pčelar Vlaho Komparak osnovao je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo „Komparak“ još 2008. godine te tada neumorno radi na stvaranju prepoznatljivosti vlastitih ekoloških proizvoda

Svi njegovi proizvodi su ručno rađeni i pakirani na otoku Korčuli. Danas je jedan od najuspješnijih i najvećih pčelara u Dalmaciji. Ovaj Korčulanin u svom radu spaja tradiciju i modernu tehnologiju, stoga se nametnuo kao idealan sugovornik za temu „Uloga OPG-ova u zelenoj tranziciji“.

Temu obrađuje Dubravka Jeričević s otoka Korčule u sklopu Pokretova programa ”Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji”, a cjelokupni program financiran je sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.

U nastavku doznajte kako se Vlaho odlučio baviti pčelarstvom, što još proizvodi osim meda, na koji se način bori s ljetnom sušom i kako uspije plasirati svoje proizvode te je li uspio iskoristiti sredstva iz EU fondova. Osim toga reći će nam nešto i o korištenju obnovljivih izvora energije u poslovanju.

Zašto ste se odlučili na bavljenje pčelarstvom i kako su tekli prvi koraci u pčelarenju?

Pčelarstvom sam se počeo baviti još za vrijeme studija na Agronomskom fakultetu, zaintrigirala su me ta mala stvorenja koja u svojim genima ima zapisan posao koji obavljaju za nas. Prvi koraci su bili malo megalomanski, krenuo sam s 50 pčelinjih zajednica i s današnjeg gledišta imao sam zaista puno sreće jer tih prvih par godina su zaista bile odlične godine za pčelarstvo na otoku. Danas imam 300-tinjak pčelinjih zajednica.

Pčelarstvo nije Vaša jedina djelatnost. Bavite se i proizvodnjom jakih alkoholnih pića. Gin Trut, koji je ime dobio po pčelinjem mužjaku poseban je po tome što su svi sastojci uzgojeni su i sakupljeni na Korčuli, gdje se i destilira. Od svih alkoholnih pića kako ste se odlučili proizvoditi baš gin? Koliki je kapacitet Vaše destilerije?

Za gin sam se odlučio na nagovor djevojke, do tada sam sastojke prodavao velikim destilerijama i onda smo se odlučili za veliki korak i krenuli. Današnja destilerija je ogromnih kapaciteta te može proizvesti do čak 400 litara gina dnevno.

Čime se još bavite osim toga, koje kulture uzgajate?

Osim pčelarstva i proizvodnje gina također od naših početaka uzgajamo masline i smokve. Nažalost od stočarstva koje smo dugi niz godina imali odustali smo zbog velikih ekonomskih gubitaka na istome.

Kako se borite s ljetnom sušom i manjkom vode u tom dijelu godine, koje tehnike koristite? Skupljate li kišnicu?

U mladim maslinicima koristim navodnjavanje kap na kap te vodu za taj maslinik koristim iz spremnika koji se pune kišnicom. Veći problem s vodom imamo u sušnom periodu s pčelama gdje na svaki pčelinjak moramo svakodnevno nositi po 40-tak litara vode, za to koristim vodovodnu vodu.

Imate li problema sa stavljanjem svojih proizvoda na tržište? Koje kanale koristite za prodaju?

U početku sam imao, ali polako sam razvijao svoju prodajnu mrežu. Sada imam slatke probleme, proizvodnja otežano prati prodaju te moramo ulagati u rast. Veliki dio prodam direktno u kušaonici, ali također postoje i prodajna mjesta diljem Hrvatske i Europe.

Jeste li koristili kakve mjere iz fondova EU?

Koristio sam mjeru 6.3. (Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava) i mjeru 6.4. (Ulaganja u stvaranje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti). Također sam dobio i mjeru 4.1. (Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva), ali nažalost zbog pogreške u provedbi natječaja morao sam od toga natječaja odustati.

Čuvate li sjeme starih sorti? Koje materijale koristite na svom imanju?

Što se tiče sjemena nažalost ne mogu ništa specijalno reći jer se bavimo višegodišnjim nasadima. U sustavu smo ekološke proizvodnje i trudimo se da svi materijali koje koristimo budu biorazgradivi.

Jeste li razmatrali ili ste već uveli obnovljive izvore energije u poslovanje?

Što se tiče obnovljivih izvora energije u našem pogonu imamo solarnu elektranu iz koje crpimo većinu naše potrebe za energijom. Mogli bismo reći da smo u potpunosti autonomni da nemamo destileriju koja povremeno zahtijeva ogromne količine energije koje nažalost ne možemo dobiti putem solara.

Što biste savjetovali mladim poljoprivrednicima?

Mladim poljoprivrednicima bi poručio da je inovacija broj 1 u modernoj poljoprivredi, ako nešto novo smislite i to valja, sigurno ćete uspjeti.

Ostale članke vezane za temu “Uloga OPG-ova u zelenoj tranziciji” možete pronaći ovdje.

___________

Autorica: Dubravka Jeričević
Fotografije: OPG Komparak