Svi njegovi proizvodi su ručno rađeni i pakirani na otoku Korčuli. Danas je jedan od najuspješnijih i najvećih pčelara u Dalmaciji. Ovaj Korčulanin u svom radu spaja tradiciju i modernu tehnologiju, stoga se nametnuo kao idealan sugovornik za temu „Uloga OPG-ova u zelenoj tranziciji“.
Temu obrađuje Dubravka Jeričević s otoka Korčule u sklopu Pokretova programa ”Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji”, a cjelokupni program financiran je sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
U nastavku doznajte kako se Vlaho odlučio baviti pčelarstvom, što još proizvodi osim meda, na koji se način bori s ljetnom sušom i kako uspije plasirati svoje proizvode te je li uspio iskoristiti sredstva iz EU fondova. Osim toga reći će nam nešto i o korištenju obnovljivih izvora energije u poslovanju.
Pčelarstvom sam se počeo baviti još za vrijeme studija na Agronomskom fakultetu, zaintrigirala su me ta mala stvorenja koja u svojim genima ima zapisan posao koji obavljaju za nas. Prvi koraci su bili malo megalomanski, krenuo sam s 50 pčelinjih zajednica i s današnjeg gledišta imao sam zaista puno sreće jer tih prvih par godina su zaista bile odlične godine za pčelarstvo na otoku. Danas imam 300-tinjak pčelinjih zajednica.
Za gin sam se odlučio na nagovor djevojke, do tada sam sastojke prodavao velikim destilerijama i onda smo se odlučili za veliki korak i krenuli. Današnja destilerija je ogromnih kapaciteta te može proizvesti do čak 400 litara gina dnevno.
Osim pčelarstva i proizvodnje gina također od naših početaka uzgajamo masline i smokve. Nažalost od stočarstva koje smo dugi niz godina imali odustali smo zbog velikih ekonomskih gubitaka na istome.
U mladim maslinicima koristim navodnjavanje kap na kap te vodu za taj maslinik koristim iz spremnika koji se pune kišnicom. Veći problem s vodom imamo u sušnom periodu s pčelama gdje na svaki pčelinjak moramo svakodnevno nositi po 40-tak litara vode, za to koristim vodovodnu vodu.
U početku sam imao, ali polako sam razvijao svoju prodajnu mrežu. Sada imam slatke probleme, proizvodnja otežano prati prodaju te moramo ulagati u rast. Veliki dio prodam direktno u kušaonici, ali također postoje i prodajna mjesta diljem Hrvatske i Europe.
Koristio sam mjeru 6.3. (Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava) i mjeru 6.4. (Ulaganja u stvaranje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti). Također sam dobio i mjeru 4.1. (Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva), ali nažalost zbog pogreške u provedbi natječaja morao sam od toga natječaja odustati.
Što se tiče sjemena nažalost ne mogu ništa specijalno reći jer se bavimo višegodišnjim nasadima. U sustavu smo ekološke proizvodnje i trudimo se da svi materijali koje koristimo budu biorazgradivi.
Što se tiče obnovljivih izvora energije u našem pogonu imamo solarnu elektranu iz koje crpimo većinu naše potrebe za energijom. Mogli bismo reći da smo u potpunosti autonomni da nemamo destileriju koja povremeno zahtijeva ogromne količine energije koje nažalost ne možemo dobiti putem solara.
Mladim poljoprivrednicima bi poručio da je inovacija broj 1 u modernoj poljoprivredi, ako nešto novo smislite i to valja, sigurno ćete uspjeti.
Ostale članke vezane za temu "Uloga OPG-ova u zelenoj tranziciji" možete pronaći ovdje.
___________
Autorica: Dubravka Jeričević
Fotografije: OPG Komparak
