ODRŽIVI OTOCI – Uvod u temu ‘’Kako poboljšati opći i hitni zdravstveni sustav na otocima?’’

Objavio: mirna.dalic@islandmovement.eu - 03.11.2022. - Vrijeme čitanja: 3min

Najvažnije pitanje na koje otočani traže odgovor često je  ”Kako poboljšati opći i hitni zdravstveni sustav na otocima?”

Sustav zdravstva u Hrvatskoj u posljednje se vrijeme često spominje u medijima kao manjkav, loše organiziran i prioritetan za unaprjeđenje, što je posebno došlo do izražaja tijekom COVID 19 pandemije. Iako je otočna izoliranost u toj specifičnoj situaciji bila ”zaštićena”, zdravstveni sustav na otocima i ruralnim područjima jedan je od najvećih, ako ne i najveći problem hrvatskog zdravstva.

U sklopu ove teme razgovarat ćemo s nizom liječnika i liječnica na hrvatskim otocima kako bi dobili što bolji uvid u trenutnu situaciju, ali i pokušali pronaći odgovor na pitanje ”Kako poboljšati opći i hitni zdravstveni sustav na otocima?”.

Temu ”Kako poboljšati opći i hitni zdravstveni sustav na otocima?” obrađuje Paula Bolfan s otoka Silbe u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji”, a koji je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.

 

.
Hitni zdravstveni sustav: Znate li što je ”zlatni sat”?

Kao najveću manjkavost hitnog zdravstvenog sustava na otocima svaki će otočanin istaknuti nepostojanje pojma ”zlatni sat”. Najkraće rečeno, zlatni sat je maksimalno vrijeme koje bi trebalo proći od trenutka kad unesrećeni nazove hitnu pomoć pa do trenutka ulaska u bolnicu. S obzirom na prometnu dislociranost otoka takvi su slučajevi često, gotovo uvijek, u trajanju od nekoliko sati.

Različite organizacije civilnog društva, ali i brojni liječnici koji djeluju na otocima, već dugi niz godina upozoravaju na ovaj veliki problem.

Ovaj se problem posebno ističe u turističkoj sezoni, kad na otocima boravi i do 10 puta veći broj ljudi. Na povećan broj ljudi povećan je i broj nesreća koje se događaju, rješenje za hitne slučajeve bila bi mogućnost slijetanja helikoptera na posebno organizirane helidrome na otocima, no mnogi otoci nemaju organiziran helidrom.

Dapače, hitni prijevozi se, umjesto helikopterom, održavaju brzim brodovima, koji često i nemaju funkciju isključivo hitnog medicinskog prijevoza, već taj posao obavljaju lučke uprave kojima je to jedan od niza aktivnosti kojima se bave, a i intervencija koje posjećuju.

.
Opći zdravstveni sustav

Kada govorimo o općem zdravstvenom sustavu na otocima najčešće se susrećemo s problemom nedostatka liječnika i liječnica te drugog medicinskog osoblja. Vrlo često liječnici se na otocima traže putem medija, a otočno stanovništvo i organizacije civilnog društva pokušavaju ”pokrpati” manjkavosti neučinkovitog upravljanja sustavom.

Neki otoci nemaju dom zdravlja, već im liječnički tim nekoliko puta (nekima i jednom) tjedno dolazi u vizitu, a dodatno po potrebi u hitnim slučajevima.

Turistička sezona i povećanje broja ljudi koji borave na otocima dežurnim liječničkim timovima stvaraju dodatne probleme jer ti timovi moraju biti na raspolaganju tijekom cijelog dana. Također, nije ni logično da liječnici žive ”sezonalno”, odnosno da se povećan broj pacijenata u ljetnoj sezoni pravda manjim brojem pacijenata u zimskoj sezoni.

U sklopu teme očekuju nas zanimljivi i iskreni intervjui s niza hrvatskih otoka.

___________
Autorica: Paula Bolfan
Naslovna fotografija: Pixabay