Ove se godine bavimo temama ključnim za održivi razvoj hrvatskih otoka, a jedna od njih je i tema ”Održiva pomorska prometna rješenja za otoke”
Tema je dio programa “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” koji je sufinanciran iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije, a obrađuje ju Ivka KH s otoka Korčule.
Više o programu pronađite na otoci.eu: Održivi otoci.
.
Uvod u temu: Strateški plan Ministarstva mora, prometa i infrastrukture
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske u svom strateškom planu ističe:
U skladu s prometnom politikom Europske unije i globalnim trendovima, prometni sustav RH razvijat će se prema modelu koji omogućava održivi razvoj prometnog sustava uz energetsku učinkovitost, vođenje brige o okolišu uz maksimalnu sigurnost svih sudionika u prometu.
EU želi do 2050. godine za 60% smanjiti emisije stakleničkih plinova iz prometnog sektora u odnosu na razine iz 1990. Među konkretne ciljeve spada i smanjenje emisija CO2 iz brodskih pogonskih goriva za 40 % .
.
Hrvatska pomorska flota za putnički promet je na granici vijeka trajanja
Brodovi za javni prijevoz u obalnom linijskom pomorskom prometu u Republici Hrvatskoj na granici su svog ekonomskog vijeka, u prosjeku stariji od 30 godina. Putnički katamarani privatnih prijevoznika uglavnom se nabavljaju rabljeni, na dizelski pogon, a porastom broja turista svake je sezone komercijalnih linija sve više.
Cresko-lošinjski arhipelag još je 2019. napravio plan energetske tranzicije u suradnji s Tajništvom za čistu energiju EU otoka. Prilikom izrade navedenog plana napravljena je analiza potrošnje energije i emisije stakleničkih plinova, kojom je utvrđeno da se gotovo 60 % emisija CO2 generira u sektoru prometa, najviše u obalnom linijskom prijevozu.
Europski zeleni plan Hrvatsku obvezuje na ambiciozno smanjenje emisije stakleničkih plinova, očuvanje prirodnog okoliša te ulaganja u najsuvremenija istraživanja i inovacije za borbu protiv klimatskih promjena. On također predstavlja izuzetnu priliku za modernizaciju flote i ulaganja u zeleni prijevoz za pametne otoke.
Transport i povezivanje otoka predstavljaju bitnu stavku koja je ovisna o fosilnim gorivima
Vrlo je izgledno da će pomorski promet slijediti cestovni: motore s unutrašnjim izgaranjem zamijenit će električni. Morati ćemo dakle ne samo razvijati brodove na električni pogon, nego i mijenjati luke koje bi bile osposobljene za nove tehnologije u pomorskom prometu.
Razvedena obala i mnoštvo otoka prilika su da i Hrvatska slijedi razvijenije europske zemlje, te u linijskom i nautičkom prometu napravi iskorak prema zelenim tehnologijama. Pogotovo što će se takvi projekti izdašno financirati sredstvima fondova EU i to za izgradnju luka, povezivanje otoka s kopnom i međusobno povezivanje otoka, te izgradnju brodova.
Razvoj električnih brodova i popratne infrastrukture kolosalan je i dugoročan projekt, koji će zahtijevati potporu na državnom nivou. Entuzijastičnih inženjera i dobre volje, kao što ćemo vidjeti u serijalu Održiva pomorska prometna rješenja za otoke, ima, kao i pozitivnih primjera.
Izazovi kod provođenja zelenog plana su višestruki
Problem hrvatskog obalnog linijskog prometa je sezonalnost, i to najveća u Europi – broj putnika tijekom ljetnih mjeseci daleko je veći nego u preostalom dijelu godine. Primarno je premostiti jaz između prometne potražnje tijekom turističke sezone i potreba otočana tijekom čitave godine. Manji električni brodovi s brzim punjenjem i što većom autonomijom nameću se kao logično rješenje.
Razvoj brodova s alternativnim pogonom zahtijeva kvalificiranu radnu snagu, pri proizvodnji i redovitom održavanju. U Hrvatskoj nedostaje educiranih ljudi u takvim zanimanjima. Osim što je razvoj broda kompliciran, trenutna birokracija dodatno otežava stvari. Svaki prototip se prijavljuje kapetaniji kao brod u gradnji i cijeli proces prati Hrvatski registar brodova, koji mora odobriti svaku stavku.
.
Izazov je pohrana električne energije
Najveći izazov je, dakako, pohrana električne energije, jer veličina baterije najviše utječe na sam domet broda. Međutim, tehnologija baterija strelovito napreduje, dok fotonaponski paneli omogućavaju punjenje na moru, te time povećanje dometa. Razvoj flote elektrobrodova morat će pratiti razvoj energetske infrastrukture za opskrbu tih brodova: punionice te solarne elektrane za proizvodnu električne energije.
Veće korištenje sunčeve energije jedan od glavnih ciljeva Europskog zelenog plana, a hrvatski otoci svoj potencijal do sada nisu iskoristili. Usmjeravanje na zelenu ekonomiju i financijski paketi Europske Komisije daju im novu šansu. Bilo bi ju šteta propustiti.
__________
Autor: Ivka KH
Fotografije: Adam Górka from Pixabay