Novo istraživanje ukazuje da su projekti temeljeni na obnovljivim izvorima jeftiniji od onih na fosilna goriva ili nuklearnu energiju.
Najnovije istraživanje Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), predstavljeno na Globalnom samitu o obnovljivim izvorima energije tijekom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, donosi ključne podatke o financijskoj isplativosti obnovljivih izvora energije.
Istraživanje pokazuje kako su komunalni projekti temeljeni na obnovljivim izvorima, poput solarne i vjetroenergije, postali značajno jeftiniji od onih koji koriste fosilna goriva ili nuklearnu energiju.
Prema IRENA-inim podacima, 2023. godine globalni kapacitet obnovljivih izvora dosegnuo je rekordnih 473 gigavata. Čak četiri petine novih komunalnih projekata obnovljive energije imale niže troškove u usporedbi s alternativama temeljenim na fosilnim gorivima. Ovaj podatak potvrđuje kontinuirani pad cijena obnovljivih izvora energije na globalnoj razini.
Značajan pad cijena solarne energije
Jedan od najimpresivnijih trendova zabilježenih u izvješću je strmoglavi pad cijene solarne energije. Trošak proizvodnje električne energije iz fotonaponskih panela pao je na prosječnih 0,04 američka dolara po kilovatsatu. To čini solarnu energiju 56 posto jeftinijom od fosilnih goriva, ali i nuklearne energije. Takva pristupačnost obnovljivih izvora donijela je procijenjenu uštedu od čak 409 milijardi dolara od početka 2000-ih do danas.
Smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima
Generalni direktor IRENA-e, Francesco La Camera, istaknuo je kako rastući kapaciteti jeftinih obnovljivih izvora energije pružaju kreatorima politika konkretna rješenja za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima. Korištenje obnovljive energije ne samo da smanjuje ekonomske i društvene posljedice vezane uz fosilna goriva, nego i potiče gospodarski razvoj. Istovremeno osigurava i veću energetsku sigurnost.
Kako bi se postigao cilj utrostručenja kapaciteta obnovljivih izvora do 2030. godine, svijet mora povećati ukupne kapacitete na 11,2 teravata. To podrazumijeva godišnje dodavanje novih kapaciteta od 1044 gigavata. Veliki udio tog rasta bit će usmjeren na solarne fotonaponske sustave i kopnene vjetroelektrane. Ključna komponenta uspjeha bit će i daljnje smanjenje troškova skladištenja energije.
Pad troškova skladištenja energije
IRENA je također naglasila važnost tehnologije skladištenja energije. Troškovi skladištenja su od 2010. do 2023. godine pali za impresivnih 89 posto. Ovaj pad omogućuje lakšu integraciju solarnih i vjetroelektrana u postojeće energetske mreže, čime se rješavaju izazovi povezani s promjenama u mrežnoj infrastrukturi.
U 2023. godini, prosječni trošak električne energije iz novih projekata obnovljivih izvora smanjio se za većinu tehnologija. Solarni fotonaponski sustavi zabilježili su pad od 12 posto, vjetroelektrane na kopnu tri posto, dok su troškovi vjetroelektrana na moru i hidroelektrana pali za sedam posto.
Globalna ušteda i prilika za daljnji razvoj
Azija je predvodila u ostvarivanju ušteda, s procijenjenih 212 milijardi američkih dolara od 2000. do 2010. godine, dok su Europa i Južna Amerika zabilježile uštede od 88 odnosno 53 milijarde dolara.
Obnovljivi izvori energije danas predstavljaju najjeftiniji oblik proizvodnje nove električne energije. Kreatori politika i industrijski dionici moraju osigurati brzu prilagodbu zakonskih okvira, tržišnih struktura i financijskih mehanizama kako bi se ostvario globalni cilj utrostručenja obnovljivih kapaciteta, koji će biti ključan za ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma u 2025. godini.
Obnovljivi izvori energije nastavljaju pokazivati kako ne samo da doprinose smanjenju emisija ugljika, već su i dugoročno financijski isplativiji od fosilnih goriva. S padom troškova proizvodnje i skladištenja, ovi izvori postaju glavna okosnica globalnih napora u borbi protiv klimatskih promjena i osiguravanju energetske neovisnosti.
_______________________________________
Izvor: hina.hr
Naslovna fotografija: Photo by Jason Mavrommatis on Unsplash