Otočki vremeplov Korčule otkriva tisućljetnu priču otoka koji ponosno stoji dan danas
Ova priča vodi vas kroz tisućljeća od neolitskih špilja do modernog doba, preko grčkih kolonista, ilirskih naselja, venecijanskih zakona, ratova, vladavina i oslobođenja. Ovo je otočki vremeplov Korčule.
Kako je sve počelo?
Ime Korčula potječe od grčkog Korkyra, prema osnivačima iz grada Knidosa. Da bi se razlikovala od istoimene Korkyre (Krf), antički geograf Strabon dodaje pridjev melaina – crna. Kasnije, u 10. stoljeću, bilježe se prvi slavenski nazivi Kurkra i Krkar, ovisno o tome jesu li ih koristili lokalni Romani ili Slaveni. Mletački utjecaj pretvara ime u Curzola.
Neolit, Iliri i prvi tragovi života
Korčula je bila naseljena još u neolitu, što potvrđuju nalazi iz Vele špilje kod Vela Luke i Jakasove špilje kod Zrnova. Prvi stanovnici donijeli su predmete koji nisu s otoka – kremen, diorit – a keramika pokazuje veze sa Sicilijom i južnom Italijom.
U srednjem drugom tisućljeću prije Krista pojavljuju se ilirske gradine i gomile, osobito kod Pupnata. Grci dolaze u 4. st. p.K. i osnivaju koloniju u Lumbardi, što potvrđuje čuveni Lumbardski natpis s podjelom zemlje kolonistima. U grobnicama su pronađene vaze i predmeti iz tog razdoblja.
Rimljani, Slaveni i mletačka vlast
Nakon grčke kolonizacije dolazi vrijeme Rima, koji pokušava romanizirati Ilire. U 7. stoljeću na scenu stupaju Slaveni, a u 10. stoljeću car Konstantin Porfirogenet bilježi njihov dolazak na otok. Od tada se Korčula mijenjala pod raznim vladarima – Venecijom, Zahumljem, Bosnom, čak i Dubrovnikom na kratko između 1413. i 1420..
Već 1214. godine Korčula ima vlastiti Statut, jedan od najstarijih na istočnoj obali Jadrana. Uređuje sve: brodogradnju, trgovinu, poljoprivredu. U Mletačkom razdoblju (1420.–1797.) otok zadržava djelomičnu autonomiju – svaki mjesec se birao novi knez, a Veliko vijeće upravljalo otočkim poslovima.
Borbe, sloboda i narod
Pad Venecije otvara prostor novim silama: Austrijancima, Francuzima, Rusima, Britancima – sve do Jugoslavije, u koju Korčula ulazi nakon Rapalskog ugovora 1921..
No, državna obećanja pretvaraju se u razočaranje. Hegemonija dinastije Karađorđević, diktatura, ubojstvo braće Radić – sve vodi prema raspadu zajedničke države. Drugi svjetski rat počinje 6. travnja 1941., a Korčula je oslobođena 13. rujna 1944. godine. U borbi za slobodu 651 borac s otoka gubi život, uz 336 civilnih žrtava. Otok se snažno uključuje u antifašistički pokret i obnavlja se u novoj Jugoslaviji.
Domovina u srcu i rat u 90-ima
Kao i u Drugom svjetskom ratu, Korčula je u Domovinskom ratu dala nemjerljiv doprinos. U jesen 1991. otok postaje dom za tisuće izbjeglica, dok u studenom hrvatske snage razbijaju pomorsku blokadu i pomažu u obrani Stona.
Nakon referenduma 1991. i obrane zemlje, Hrvatska postaje samostalna, a Korčula, uz sav bol i žrtvu, ostaje čvrsta, ponosna i svoja.
Danas je Korčula otok mira i kulture, ali njezina povijest pulsira kroz svaki kamen.
Naslovna fotografija: Fonzi on Pixabay.com