Slika uvodna otoka Otok Cres

OPĆI PODACI

3.079 stanovnika 

405,7 km2 

II. skupina otoka

11 naselja:  Porozina, Filozići, Dragozetići, Ivanje, Važminež, Sv. Petar, Beli, Predošćica, Vodice, Merag i Cres

E-MOBILNOST

Elen punionica
A: Parkiralište Melin bb, 51557 Cres

RECIKLAŽNA DVORIŠTA

RECIKLAŽNO DVORIŠTE MALI LOŠINJ
Mije Mirkovića 17 (Kijac), Mali Lošinj

STRATEŠKI I RAZVOJNI DOKUMENTI

Plan tranzicije prema čistoj energiji

Listopad 2019.

Program tranzicije prema čistoj energiji Cresko-lošinjskog otočja strateški je plan za tranzicijski
proces prema čistoj energiji koji izražava stremljenja i želje otočnih dionika. Dizajniran je od
strane lokalne zajednice, za lokalnu zajednicu.

Ovaj je dokument prva verzija Programa tranzicije Cresko-lošinjskog otočja prema čistoj
energiji te predstavlja trenutačni otočni kontekst. Ilustrira strategije razvijene od strane
tranzicijskog tima s ciljem ubrzanja energetske tranzicije.

Preuzmite dokument

Plan razvoja Cresko – Lošinjskog otočja

2011.

Plan razvoja sastoji se od nekoliko međusobno povezanih cjelina, analize stanja, vizije i
strateškog okvira s ključnim pokazateljima za praćenje provedbe Plana razvoja,
provedbenog, terminskog i financijskog plana, prikaza usklađenosti s Nacionalnom
razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Planom razvoja Primorsko-goranske
županije za razdoblje 2022.-2027. godine5
, sektorskim dokumentima i dokumentima
prostornog uređenja te okvira za praćenje i vrednovanje. Plan razvoja sadrži posebne
dodatke kao i ostale popratne dokumente.

Preuzmite dokument

REPORT-Technical Assistance Gamechanger-Cres, Lošinj, Korčula

Veljača, 2023.

Projekt, “SOLAR islands”, predstavlja zajedničku inicijativu lokalnih zajednica otoka Korčule, Cresa i Lošinja za pokretanje izgradnje komunalnih solarnih elektrana putem modela zajedničkog ulaganja.

Projekt je nagrađen priznanjem u prvom CE4EUislands Gamechanger nagradom za dodatnu tehničku podršku. Tehnička podrška obuhvatiti će sljedeće dvije glavne zadaće: Pružiti uvide o organizaciji sustava financiranja putem zajedničkog ulaganja, te pružiti podršku u procjeni rizika projekta.

Preuzmite dokument

PODACI O ELEKTROENERGETSKOJ MREŽI

Potražnja za energijom na otocima trenutno se pokriva priključkom na kopnenu mrežu.

Naseljeni otoci arhipelaga međusobno su povezani srednjenaponskim podmorskim kabelima. Lošinj i Cres povezani su s otokom Krkom visokonaponskim (110 kV) i srednjenaponskim (35 kV) podmorskim kabelom. Krk je s hrvatskim kopnom povezan 110 kV kabelom i mostom.

BRODSKE LINIJE

TRAJEKTNE LINIJE

Redovite trajektne linije prometuju između kopna i otoka Cresa:

Brestovo (kopno – Istra) do Porozine (otok Cres)

Valbiske (kopno – otok Krk) do Meraga (otok Cres).

Vožnja traje cca 25 minuta.

BRZOBRODSKE LINIJE

Rogač – Split: 30 min
Jadrolinija, brzobrodska linija br. 9604s
1 polazak dnevno zimi, 6 polazaka u predsezoni i posezoni, 7 polazaka ljeti

Rogač – Milna – Sutivan – Bol – Split: 95 min
Kapetan Luka, brzobrodska međuotočna linija br. 9602
1 polazak dnevno tijekom cijele godine

NAJNOVIJE VIJESTI

CRES: Pogledajte otok pod snijegom, prizor koji se rijetko viđa

/ Vrijeme čitanja: 1min
Snježna idila na Cresu 6. siječnja 2026. oduševila je mještane i pokazala lice otoka koje ne viđamo često. Cres pod snijegom? Prizor koji se čini gotovo nestvarnim, ali jučer je upravo to oduševilo mještane najvećeg hrvatskog otoka. Snježni pokrivač prekrio je krajolike koje najčešće povezujemo s maslinama i morem. Fotograf Sandro Puncet zabilježio je trenutak

CRES: Za božićne blagdane dva i pol puta više noćenja

/ Vrijeme čitanja: 1min
Ističe se kao rastuća destinacija s više gostiju iz Slovenije, Austrije i Njemačke. Tijekom božićno-novogodišnjih praznika otok Cres zabilježio je 2.165 turističkih noćenja. To je dva i pol puta više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izvijestila je Turistička zajednica Cresa. Većina noćenja ostvarena je u hotelskom smještaju, a ostatak u privatnim apartmanima. Najviše je gostiju iz Slovenije,

CRES-LOŠINJ: OTRA dio europskog projekta za razvoj obnovljivog vodika

/ Vrijeme čitanja: 2min
OTRA iz Cresa sudjeluje u NASCHA projektu za obnovljivi vodik, dio europske inicijative North Adriatic Hydrogen Valley Pametno otočje Cres – Lošinj ulazi u novu fazu razvoja kroz strateški projekt usmjeren na obnovljivu energiju. Otočna razvojna agencija OTRA sudjeluje u međunarodnoj inicijativi NASCHA, koja se provodi kao dio šireg europskog programa North Adriatic Hydrogen Valley.

KONTAKTI

SLUŽBENA STRANICA I GLASNIK

Službena stranica: Grad Cres

Službeni glasnik: Grad Cres

UPRAVA

Gradonačelnik:

Marin Gregorović

marin.gregorovic@cres.hr

Pročelnik jedinstvenog upravnog odjela Grada Cresa

Marko Ferlora, mag. ing. agr.

marko.ferlora@cres.hr

PROJEKTI

CRES: Javni poziv za solarne elektrane na kućama, stiže do 700 eura po korisniku

/ Vrijeme čitanja: 2min
Grad Cres sufinancira kućne solarne elektrane do 40 posto ukupne vrijednosti, prijave traju do 15. studenoga 2025. Želite vlastitu solarnu elektranu na krovu i živite na Cresu? Sada je prava prilika. Grad Cres objavio je Javni poziv za sufinanciranje ugradnje kućnih solarnih elektrana, namijenjen fizičkim osobama koje žele proizvoditi vlastitu električnu energiju i ulagati u

CRES: Novi izvještaj otkriva plan za vozila na vodik i put prema zelenom prometu

/ Vrijeme čitanja: 3min
Na otoku Cresu objavljen je izvještaj koji predlaže uvođenje flote vozila na vodik kako bi se ubrzala energetska tranzicija i smanjile emisije. Cres je na korak do toga da postane jedan od prvih hrvatskih otoka koji će aktivno kročiti prema zelenoj mobilnosti. U srpnju 2025. godine, u okviru europske inicijative Clean Energy for EU Islands,

Solarni parkovi na Cresu i Lošinju dobivaju vjetar u leđa zahvaljujući novom EU izvještaju

/ Vrijeme čitanja: 3min
Europska inicijativa Clean Energy for EU Islands objavila je izvještaj o načinima financiranja solarnih projekata na Cresu i Lošinju Solarna budućnost otočja Cres-Lošinj upravo je dobila snažan poticaj. U lipnju 2025. godine, Tajništvo za čistu energiju za EU otoke objavilo je tehnički izvještaj koji analizira mogućnosti financiranja solarne infrastrukture na ovom području. Dokument dolazi u