OTPAD ILI SIROVINA: Kako hrvatski gradovi planiraju pobijediti u borbi protiv otpada?

Objavio: Matea Milovac - 19.04.2025. - Vrijeme čitanja: 6min

Više od 300 stručnjaka, predstavnika gradova i industrije okupilo se u Zagrebu na konferenciji OTPAD 360° kako bi raspravljali o izazovima i rješenjima za održivo gospodarenje otpadom u Hrvatskoj.


Druga konferencija posvećena izazovima i rješenjima u gospodarenju otpadom OTPAD 360° – jučer smeće, danas problem, sutra sirovina, održana je u Zagrebu. Konferencija je okupila više od 300 stručnjaka, predstavnika lokalne i državne uprave te tvrtki koje djeluju u ovom sektoru. Cilj događanja bio je potaknuti dijalog, razmjenu znanja i konkretne korake prema održivijem i učinkovitijem sustavu gospodarenja otpadom. Konferenciju su organizirali ZGRADOnačelnik.hr i Motus Media, uz podršku Udruge gradova u RH i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


Dosadašnja ulaganja


Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, poručio je da Hrvatska ide u dobrom smjeru, ali da je cilj još daleko.

Fond je u posljednjih deset godina uložio više od 500 milijuna eura u infrastrukturu za gospodarenje otpadom. To je generiralo investicije vrijedne čak dvije milijarde eura – rekao je Budiša. Riječ je o sustavima za sortiranje, reciklažnim dvorištima, opremi za prikupljanje otpada, edukativnim kampanjama i projektima za oporabu otpada.


Što možemo bolje?


Iako se rezultati vide – više gradova prelazi 50% odvojenog otpada. Budiša naglašava da je sustav još uvijek nedovoljno učinkovit u nekim dijelovima Hrvatske.

Još uvijek imamo značajne izazove u razvrstavanju i oporabi otpada. Ali ako ga pravilno klasificiramo i obradimo, otpad može postati resurs, sirovina koja ulazi u nove proizvodne cikluse, istaknuo je.


Potreban je pravedan sustav


Sonja Polonijo, savjetnica Udruge gradova i Eko-Murvica, kao ključnu slabost u sadašnjem sustavu gospodarenja otpadom istaknula je nepravednu raspodjelu troškova između kućanstava i poduzetnika.

Naš sustav mora biti učinkovitiji i pravedniji, upozorila je Polonijo. – Danas poduzetnici skupo plaćaju zbrinjavanje reciklabilnog otpada, dok se kućanstvima naplaćuje samo miješani komunalni otpad. Rezultat je porazan: neke tvrtke ne predaju reciklabilni otpad u sustav, već ga miješaju s ostalim otpadom. Što potpuno poništava svrhu recikliranja.


Polonijo naglašava kako je krajnje vrijeme da se uspostavi pravednija raspodjela troškova i jasno definiraju odgovornosti svih dionika – od proizvođača i sakupljača, do lokalnih vlasti i industrije.

Ako želimo postići pravu kružnu ekonomiju, moramo osigurati da otpad postane kvalitetna sirovina. Da cijeli lanac, od sakupljača do industrije, funkcionira bez problema, zaključila je.


Kako se gradonačelnici bore protiv otpada


Jedan od najupečatljivijih trenutaka konferencije bio je panel „Novi mandat OTPADA“, na kojem su gradonačelnici Tomislav Tomašević (Zagreb), Ivica Puljak (Split), Ivan Radić (Osijek) i Ljerka Cividini (Čakovec i Međimurska županija) otvoreno podijelili svoja iskustva u borbi s otpadom – od konkretnih rješenja do još uvijek gorućih problema.


Zagreb je, prema riječima Tomaševića, ostvario rekordan rast u odvajanju otpada zahvaljujući modelu plavih vrećica. No, potvrdio je da Jakuševec i dalje ostaje gorući problem za kojega vjeruje da će ga uspjeti riješiti.


Split, ističe Puljak, ulaže u tehnologiju i sustav nadzora. – Postavili smo više od 1000 polupodzemnih spremnika, a sad krećemo s kamerama. Sustav se razvija, ali bez rješenja za Lećevicu ne možemo govoriti o potpunoj funkcionalnosti, rekao je.


Osijek se već sada može pohvaliti europskim rezultatima. Radić navodi da grad već tri godine premašuje 50 posto odvojenog otpada, dosegnuvši čak 57%.


Najveći uspjeh nam je odvajanje – prešli smo europsku normu, sada smo na 57 posto. Prepolovili smo otpad na našem odlagalištu. To ne bismo mogli bez edukacije, infrastrukture i savjesnih građana.


Međimurje, iako još uvijek čeka svoj regionalni centar za gospodarenje otpadom, uspješno održava stabilan sustav, rekla je Cividini.

Naši građani već dugi niz godina pravilno odvajaju otpad. Iako CGO još nije gotov, našli smo privremena rješenja i nismo povećavali cijene usluga.


Direktori komunalnih poduzeća otkrivaju svoja rješenja


Na panelu “Čija metla bolje čisti?” u sklopu konferencije OTPAD 360, direktori komunalnih poduzeća iz Zagreba, Splita, Osijeka i Rijeke predstavili su svoje pristupe rješavanju svakodnevnih izazova u gospodarenju otpadom. Davor Vić iz Zagreba istaknuo je da je glavni grad u posljednjih godinu dana povećao količinu odvojeno prikupljenog otpada za 50%, zahvaljujući uvođenju standardiziranih boksova i nadzornih kamera.


Igor Pandžić iz Osijeka naglasio je važnost sustavne edukacije građana – od vrtića do umirovljenika – kao i uvođenje sankcija za nesavjesne pojedince, što rezultira sve većim korištenjem reciklažnih dvorišta i održivim sustavom.


Ivica Karoglan iz Splita upozorio je na sezonske izazove s 30% više otpada tijekom turističke sezone, zbog čega se ulaže u optimizaciju odvoza i praćenje navika korisnika.


Bojan Jurdana iz Rijeke istaknuo je uspjeh lokalnih jedinica koje, zahvaljujući zatvorenim spremnicima i kontroli pristupa, dosežu i do 60% odvojenog otpada. Svi su se složili da bez kombinacije tehnologije, jasnih pravila i aktivnog uključivanja građana – nema uspješnog gospodarenja otpadom.


Pitanje biootpada


Na konferenciji OTPAD 360 panel “Do zadnje mrvice! – kako smanjiti otpad od hrane” otvorio je važno pitanje bacanja hrane i mogućnosti njezine ponovne upotrebe. Aljoša Duplić iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije upozorio je da se u Hrvatskoj godišnje baci čak 72 kilograma hrane po stanovniku.


Sanja Kolarić Kravar iz Ministarstva poljoprivrede naglasila je važnost edukacije i razvijenog sustava doniranja hrane, dok je gradonačelnik Poreča Loris Peršurić istaknuo posebne izazove koje stvaraju kampovi i turistički objekti.

S druge strane, profesorica Nina Štirmer s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavila je inovativnu upotrebu otpada u građevini. Kroz projekt “Pepeo zlata vrijedan”, pokazala je kako pepeo iz energana može zamijeniti dio sirovina u proizvodnji betona i cementa, čime se istovremeno smanjuje količina otpada i potreba za vađenjem prirodnih resursa.



Vrijeme je sada


Konferencija je jasno pokazala da Hrvatska ima znanje, volju i partnere spremne za stvarne promjene u sustavu gospodarenja otpadom. Poruke sudionika bile su usklađene – izazovi postoje, ali su rješivi ako se nastavi s pametnim ulaganjima i suradnjom. Profesor Nikola Ružinski potvrdio je kako smo na pravom putu, a organizatori su poslali snažnu poruku: vrijeme za djelovanje je sada.


Izvor: www.zgradonacelnik.hr

Photo by: Motus Media