UŠTEDI ENERGIJU
July 18, 2018

PAG - Elvis Šmit: Prvi diplomirani čipkar s Paga

Znate li što su mendulice, listacići, ročelice, unjuli, dupli kolumbarići, zupcići, sunašca, gusti i retki dintel, gusti listaci, pekjice i pogacice? Ove oblike i elemente paške čipke nedavno je uspješno naučio šiti prvi hrvatski "diplomirani" muški čipkar!

Njegovo ime je Elvis Šmit (40), inače vlasnik kafića na paškoj rivi i fotograf, kreativac koji je u svibnju ove godine završio jednogodišnji program za čipkara u Srednjoj školi Bartula Kašića u gradu Pagu, te je sada i službeno osposobljen da iglom i koncem na čvrstoj i ravnoj površini, kako se to tradicionalno i izrađuje, šije pravu pašku čipku. Povijest ove čipke seže još u vrijeme starogrčke Mikene, a današnji oblik dobiva tijekom renesanse. Taj biser sredozemnog tekstilnog rukotvorstva djelo je prvenstveno žena već stoljećima. Odakle uopće Elvisu interes za učenje ove zaista teške vještine karakteristične za nježniji spol? - prenosi Zadarski.hr

– Postoji još muškaraca u Pagu koji šiju pašku čipku, nekolicinu ih osobno poznajem tako da zasigurno nisam jedini. Oni su, pak, znanje dobili od svojih pretkinja, sami se usavršavali i to im je danas hobi, a ja sam završio školu te je to postalo moje zanimanje. Čipka je ovdje sveprisutna, vrlo cijenjena i više-manje svi u obitelji imamo nekoga tko se čipkom bavi – započinje svoju priču Elvis navodeći kako je čipka izložena u gotovo svakom domu u Pagu, kao dekoracija na stolu ili pak uokvirena na zidu. Kod glavnog junaka ove priče vrlo brzo primjećujemo njegovu ljubav prema otoku na kojem živi te opčinjenost detaljima njegove svakodnevice.
.

''Malo pomalo postala mi je zanimljiva i sama struktura čipke i fascinantni oblici koji nastaju tim starim umijećem.''

– Kada pomislim na čipku, a mislim da je slična stvar i kod drugih ljudi, vidim staricu odjevenu u crno, njezine stare ruke i nježan konac u njima. S obzirom na to da se bavim fotografijom i to najviše hvatanjem trenutaka paške svakodnevice, često sam fotografirao te vrijedne ruke. Malo pomalo postala mi je zanimljiva i sama struktura čipke i fascinantni oblici koji nastaju tim starim umijećem. To je jedna strana priče o onome što me potaknulo na šivanje – objašnjava ovaj čipkar. Druga, pak, vezana je za Elvisovu obitelj, prvo majku koja je prije nekoliko godina uspješno savladala šivanje čipke i danas se time bavi, a potom i njegovu ženu Katarinu Hajdinić koja je poželjela isto.

– Supruga i ja smo zajedno krenuli u školu, pomislio sam: Zašto ne? Sada imam i društvo. Škola za čipkara je besplatna, ali prilično teška i dugotrajna. Traje jednu školsku godinu, tri puta tjedno po tri sata, ukupno 380 sati, a temelji se uglavnom na praktičnom radu – opisuje Elvis te nam objašnjava da je materijal potreban za šivanje paške čipke tanki bijeli pamučni konac, a od pribora za izradu koristi se igla, napršnjak, kušin, škarice, karton prekriven folijom, nacrt, šestar, trokut i ravnalo.
.

''S vremenom i svladavanjem tehnike izrada postaje logična, zabavna i vrlo opuštajuća.''

-Još sam uvijek vrlo spor u šivanju, tako da trenutno žena i ja zajedno našoj kumi za rođendan izrađujemo naušnice od paške čipke. Planiram uskoro izraditi i mušku košulju s čipkanim detaljima, najprije za sebe, a za kasnije, za nešto komercijalno tek ćemo vidjeti. Kako se kaže: Bog je prvo sebi napravio bradu! – kroz smijeh Elvis otkriva za Zadarski.hr svoje planove te otkriva kako ga najviše zanima upravo uporabna čipka. Ona je postala detalj kojim se danas ukrašava odjeća, zgodan je dekorativni element na ogrlicama, naušnicama, ukosnicama, a trend nošenja odjeće ukrašene tradicionalnim detaljima je sveprisutan.
.

''NOSIVA TRADICIJA''

– Čipka je dio i još jednog projekta nazvanog "Nosiva tradicija" u kojem sudjelujem zajedno s kolegicom Rosanom Fabijanić, a riječ je o populariziranju nošenja vlastite dote. Izradom knjižice s fotografijama ljudi u Pagu koji nose svoju dotu zapravo želimo skrenuti pažnju na to da su škrinje, komoi i ormaruni stanovnika grada prepuni dijelova paške nošnje. Doti nije mjesto u tim zatvorenim ormarima, zato ovim projektom želimo potaknuti ljude da košulje, komeše, fuštane i ostalo nose i u svakodnevnom životu – kaže Elvis koji u projektu sudjeluje kao fotograf, a zajedno je sa spomenutom kolegicom na nedavno održanom 9. međunarodnom festivalu čipke predstavio ovaj projekt, kao i naravno, svoj maturalni rad – čipku promjera 10 centimetara.

– Trenutno su svi maturalni radovi učenika izloženi u Galeriji čipke tu u Pagu, a ostali moji radovi tu su po mojim ladicama (smijeh). Ima nešto i facolića – kaže nam Elvis, pa uskoro saznajemo da je facolić pamučna maramica kojoj je jedan kraj izrađen od paške čipke i tradicionalno se stavlja u džep sakoa muškaraca. Osvrćući se po domu Šmitovih u Pagu primjećujemo i fotografije s paškim motivima, one su također Elvisovo djelo.
.

Godišnja nagrada Grada Paga u oblasti gospodarstva

– Ovo je definitivno moja godina, imao sam i nekoliko izložbi u svom kafiću na Pagu. A zbog kvalitetna kulturna programa kafić je dobio godišnju nagradu u oblasti gospodarstva, koju dodjeljuje sam Grad Pag. Navedeni razlozi priznanja su organizirane izložbe koje prikazuju Pag, tematske večeri uz nastupe mladih paških glazbenika koje doprinose obogaćivanju kulturnih događanja u gradu. U gradu ima mnogo ljudi koji se bave nečim kreativnim, zato sam ih i pozvao da nastupaju u kafiću, što se pokazalo izrazito korisnim – zaključuje Elvis, prvi službeni čipkar otoka Paga, čovjek koji se bavi svim onim što mu je srcu najbliže, a to je zasigurno njegov otok.

__________
IzvorZadarski.hr
Fotografija: Elvis Šmit

Projekt je sufinanciran od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. 
Zajedno čuvamo okoliš – sufinancirano sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

NEWSLETTER

Klikom na gumb dajete suglasnost za primanje novosti Pokreta Otoka te se slažete s politikom privatnosti.
magnifiercrossmenu linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram