Prema Izvješću o Zakonu o otocima, neto plaće na otocima sve više prate, a negdje i premašuju nacionalni prosjek.
Prosječna neto plaća na hrvatskim otocima u 2024. godini iznosila je 1 050 eura, čime se približila državnom prosjeku od 1 171 eura, a sedam otočnih općina i gradova taj su prosjek, prema službenom Izvješću o provedbi Zakona o otocima, i premašile. Među njima se našao i Tkon, uz poznate otočne sredine poput Sutivana, Cresa, Malog Lošinja, Raba, Krka i Punta.
Sutivan vodi – razlika u plaći čak 530 eura
Najveće prosječne plaće isplaćuju se u Sutivanu – čak 1633 eura, dok su najniže među deset vodećih zabilježene u Korčuli – 1104 eura. To znači da između najplaćenije i “najslabije” plaćene općine iz vrha postoji razlika od gotovo 530 eura.
Plaće su od 2023. do 2024. rasle dvoznamenkasto: Sutivan s 1239 na 1633, Cres s 1060 na 1267, Punat s 1091 na 1214, Rab s 1085 na 1209, dok je Tkon skočio s 967 na 1173 eura.
Rast plaća prati i gospodarska dinamika: luksuzni turizam, rastući broj poduzetnika i uslužne djelatnosti pokreću razvoj, posebno na otocima s jačom sezonom i ponudom više vrijednosti.
Otoci više nisu razvojno zaostali
U razdoblju od 2016. do 2024. broj poduzetnika porastao je za 40%, a broj zaposlenih za 38%, što jasno pokazuje pozitivne trendove. Samo u 2024. osnovano je 175 novih tvrtki, a ukupan prihod otočnog gospodarstva iznosio je 2,7 milijardi eura, 11,3% više nego godinu prije.
Pet glavnih djelatnosti (turizam, trgovina, građevinarstvo, prerađivačka industrija i pomoćne usluge) čine 80% prihoda, odnosno 2,2 milijarde eura.
Otočni učenici drže brojke, za razliku od ostatka Hrvatske
Dok kontinentalna Hrvatska bilježi snažan pad broja učenika, otočni školski sustav održava stabilnost. U posljednjih deset godina broj osnovnoškolaca i srednjoškolaca na otocima pao je za samo 1,25%, u odnosu na 12% na razini države. U 2024./2025. upisano je 10 604 učenika, a predškolski odgoj bilježi porast upisa za 4,22%.
Državna ulaganja prelaze pola milijarde eura godišnje
Tijekom 2024. država je u otoke uložila 527,3 milijuna eura, od čega je 500,5 milijuna bespovratno. Iako je to manje nego 2023. i rekordne 2022. godine (zbog završetka velikih infrastrukturnih projekata poput Pelješkog mosta), ulaganja su i dalje snažna.
U razdoblju od 2006. do 2024. država je u otoke uložila 6,09 milijardi eura, od čega su više od 4 milijarde realizirane u mandatu aktualne Vlade.
Ima još prostora za napredak
Unatoč uspjesima, izazova ne nedostaje. Domovi za starije pokrivaju samo 2,13 posto otočana starijih od 65 godina, znatno manje od državnog i EU prosjeka. Priključenost na vodoopskrbu iznosi 92%, ali na odvodnju tek 47,4 posto.
Odvajanje otpada na otocima iznosi 27,3%, a udjel otočnih elektrana u sustavu obnovljivih izvora u Hrvatskoj iznosi samo 0,16%.
Hrvatska ima drugo najveće otočje u Sredozemlju, odmah iza Grčke. Na 52 naseljena otoka i Pelješcu živi 127 838 stanovnika. Danas više nije pitanje treba li ulagati u otoke, već kako ih održivo razvijati.
Izvor: Zadarski list / HINA (H)
Naslovna fotografija: Photo by Ibrahim Boran on Unsplash