
Plemenita periska jedan je od dragulja Jadrana
Nažalost, možda ih je u našem moru ostalo svega 30, što je poražavajuće. Ova je školjka pravi saveznik u očuvanju čistoće mora, a evo i zašto.
Jedna od vrsta, kojoj prijeti izumiranje, plemenita je periska, koja je u Jadranu zaštićena od 1977. godine. U našem je dijelu Jadranskoga mora gotovo izumrla, ima ih možda 30-ak. Naravno, jedan od glavnih razloga njihova nestajanja je čovjek. Osim što ova školjka ima iznimno ukusno meso, cijenjena je i zbog svojih bisera pa je godinama njezino vađenje izmaklo kontroli, piše Green.hr.
Također, zbog zagađenja mora, izgradnje luka i marina, došlo je do nestajanja morskih cvjetnica kojima se hrani. Tako se njezino izumiranje na Mediteranu bilježi od 2016. godine, a krenulo je od Španjolske i proširilo do Jadrana. U našem dijelu Jadranskog mora, za preživljavanje periske idealan je Riječki zaljev jer ga obilježava niža temperatura mora i izoliranost.
Nedavni primjer ilegalnog vađenja dviju periski kod otoka Vira dokaz je da je još uvijek vrlo niska osviještenost ljudi o važnosti i jedinstvenosti ove školjke.
Deset je najzanimljivih činjenica o plemenitim periskama
- Plemenita periska ulazi u porodicu lepezastih školjki. Ona je najveća mediteranska endemska školjka koju se ne može naći nigdje drugdje.
- Periska se u Jadranskom moru nalazi na različitim dubinama. Može se naći i na pola metra dubine, ali i na četrdeset metara dubine.
- Periska voli pjeskovito i muljevito dno, bogato morskim cvjetnicama, koje su joj glavna hrana.
- Veličina joj ovisi o smještaju pa tako u plitkim vodama naraste do najviše pola metra. U dubinama može narasti i puno više.
- Periska ne leži na dnu kao većina drugih školjkaša već strši okomito iz morskog dna. Ona u sebi ima posebnu žlijezdu koja stvara tzv. bisusne niti. One je drže pričvršćenu na dno u uspravnom položaju.
- Periska se naziva plemenitom jer u svojoj glatkoj unutrašnjosti boje sedefa može stvoriti prekrasne crvenkaste bisere u obliku suze.
- Periska se hrani fitoplanktonima koje filtrira kroz vodu.
- Budući da se hrane planktonima, očiste od 1000 do 1500 litara vode dnevno.
- Najveći prirodni neprijatelj joj je parazit Haplosporidium pinnae koji joj napada probavni organ pa se periska više ne može hraniti i potom ugiba.
- Plemenita periska je hermafrodit, kao mlada školjka ima dominantan muški spol, a u starijoj dobi dominantan je ženski spol. Činjenica da je hermafrodit, olakšava joj razmnožavanje jer joj ne treba niti spermij niti jajašca drugih školjaka, piše Green.hr.
Izvor: morski.hr
Fotografija: IRB Centar za istraživanje mora/Facebook