Solarna energija nadmašila ugljen u EU, Hrvatska sa udjelom od 29,4 % iznad europskog prosjeka po obnovljivim izvorima energije.
Prekretnica za čistu energiju
Europa je 2024. godine prvi put proizvela više električne energije iz solarnih panela nego iz ugljena, što analitičari nazivaju ključnom prekretnicom u prijelazu ka obnovljivim izvorima energije. Prema izvješću istraživačkog centra Ember, solarni paneli proizveli su 11 % električne energije u EU, dok je udio ugljena pao na 10 %. Istodobno, fosilni plin smanjen je petu godinu zaredom i sada čini 16 % proizvodnje.
“Ugljen je simbol industrijske revolucije, ali je i najveći izvor onečišćenja planeta” rekla je Beatrice Petrovich, koautorica izvješća. “Solarna energija predstavlja budućnost.“
Od vrhunca spaljivanja ugljena 2007. godine, EU je prepolovila njegovu upotrebu. Energija vjetra i sunca sada čini 29 % proizvodnje električne energije u EU, dok su hidroenergija i nuklearna energija nastavile rast nakon teških godina 2022.
Hrvatska: Sunce kao neiskorišteni potencijal
Hrvatska obala uživa oko 2700 sunčanih sati godišnje, što je idealno za razvoj solarne energije. Prema podacima iz 2023., udio energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj iznosio je 29,4 %, što je iznad prosjeka EU.
Unatoč potencijalu, razvoj obnovljivih izvora u Hrvatskoj često prate problemi. Jedan od najvećih skandala u ovom sektoru, afera vjetroelektrane, još uvijek podsjeća na izazove korupcije. Nedavno je i olujna bura u Dalmaciji uništila veliku solarnu elektranu kod Obrovca, što je istaknulo potrebu za boljim planiranjem i zaštitom infrastrukture.
Rekordna solarna ekspanzija u Europi
Unatoč manjoj količini sunčanih dana nego 2023., EU je zabilježila rekordnu instalaciju novih solarnih kapaciteta, dosegnuvši 338 GW do 2024. godine. Ako se nastavi sadašnji rast, EU bi mogla dosegnuti cilj od 750 GW do 2030.
Izvješće je također pokazalo pad udjela ugljena u 16 od 17 zemalja koje ga još koriste. U Njemačkoj i Poljskoj, najvećim korisnicima ugljena, udio ove prljave energije značajno je pao. Fosilni plin također bilježi pad u 14 od 26 zemalja.
Investicije u infrastrukturu i čistu energiju
Kako bi podržala rast solarne energije, EU ulaže u tehnologije poput baterija i pametnih mreža koje omogućuju usklađivanje proizvodnje i potrošnje obnovljive energije.
“Europa pokazuje kako obnovljivi izvori mogu smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, donijeti sigurnost i čist zrak,” izjavio je Gregory Nemet, energetski stručnjak.
Zaključak
Europa je na dobrom putu da ostvari svoje energetske ciljeve. Ipak, Hrvatska se mora suočiti s izazovima kako bi bolje iskoristila svoj potencijal. Veće ulaganje u solarne projekte i zaštitu postojeće infrastrukture, uz rješavanje administrativnih i korupcijskih prepreka, ključni su za dugoročnu održivost i energetski prijelaz.
__________
Izvor: express.24sata.hr
Naslovna slika: freepik.com