Pokret otoka je suorganizirao i sumoderirao radionicu sa Samsø Energy Academy za otočnu energetsku tranziciju.
U okviru Clean Energy for EU Islands Foruma 2026. na Mallorci, Pokret otoka sudjelovao je ne samo kao predstavnik hrvatskih otoka i partner u europskim projektima, nego i kao aktivni kreator sadržaja foruma.
Zajedno sa Samsø Energy Academy, jednom od najpoznatijih europskih institucija za otočnu energetsku tranziciju, Pokret otoka suorganizirao je i sumoderirao radionicu posvećenu lokalnoj ekonomiji, stvaranju radnih mjesta i izgradnji ljudskih kapaciteta na otocima.
Suradnja s međunarodno prepoznatim partnerom
Ova suradnja ima posebnu težinu. Danski otok Samsø međunarodno je prepoznat kao jedan od najuspješnijih primjera zajednički vođene energetske tranzicije, a Samsø Energy Academy godinama prenosi znanje zajednicama, institucijama i stručnjacima iz cijelog svijeta.
Sudjelovanje Pokreta otoka u zajedničkoj moderaciji radionice potvrđuje da hrvatsko otočno iskustvo više nije samo lokalna priča, nego relevantan doprinos europskoj i međunarodnoj raspravi o budućnosti otoka.
Iskustvo s hrvatskih otoka
Pokret otoka u posljednjih je nekoliko godina izgradio snažnu ulogu u povezivanju otočnih zajednica, javnih institucija, stručnjaka i europskih partnera.
Kroz rad na Cresu, Korčuli i drugim hrvatskim otocima, organizacija je sudjelovala u razvoju energetskih zajednica, edukaciji lokalnih dionika, otvaranju regulatornih pitanja, povezivanju projekata i prijenosu europskih iskustava u hrvatski kontekst. Upravo to iskustvo bilo je temelj za sudjelovanje na radionici: ne teorija, nego praksa s terena.
Ključno pitanje: tko će provesti energetsku tranziciju?
Radionica je otvorila pitanje koje je ključno za sve europske otoke: tko će stvarno provesti energetsku tranziciju?
Tehnologija postoji, projekti se razvijaju, europski ciljevi su jasni, ali otoci se suočavaju s vrlo konkretnim ograničenjima — nedostatkom stručnih ljudi, odlaskom mladih, ograničenim pristupom obrazovanju, sezonalnošću, nedostatkom stanovanja i ovisnošću o vanjskim stručnjacima.
Nedostatak kvalificiranih ljudi kao glavna prepreka
Sudionici radionice istaknuli su da manjak kvalificiranih ljudi postaje jedna od glavnih prepreka razvoju lokalne ekonomije i zelenih radnih mjesta na otocima.
Kada se projekti moraju oslanjati isključivo na stručnjake s kopna, troškovi rastu, znanje ne ostaje u zajednici, a otoci ostaju ovisni o vanjskoj podršci. Zato je jedan od ključnih zaključaka radionice potreba za otočno prilagođenim obrazovnim modelima — online i hibridnim programima, mikrokvalifikacijama, stručnim praksama i suradnjom sa sveučilištima i ustanovama za strukovno obrazovanje.
Energetska tranzicija ovisi o kvaliteti života
Posebno je naglašeno da energetska tranzicija ne može uspjeti ako se ne riješe širi uvjeti života na otocima. Stanovanje, prometna povezanost, zdravstvene i obrazovne usluge, digitalna infrastruktura i dostupnost osnovnih sadržaja nisu sporedna pitanja.
Ona su preduvjet za privlačenje i zadržavanje ljudi koji mogu raditi na projektima obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, lokalnih energetskih zajednica i novih otočnih poslovnih modela.
Drugim riječima, solarna elektrana, baterija ili energetska zajednica ne nastaju same od sebe. Iza njih stoje ljudi, lokalna administracija, projektni timovi, tehničari, edukatori, komunikatori, poduzetnici i građani.
Uloga remote workera i novih stanovnika
Treća važna tema radionice bila je uloga remote workera, novih stanovnika i vanjskih stručnjaka.
Sudionici su se složili da otoci mogu bolje iskoristiti znanja ljudi koji privremeno ili trajno žive na otoku, ali često ostaju izvan lokalnih razvojnih procesa. Predloženi su modeli poput otočnih baza znanja, mentorskih programa, stručnjaka u rezidenciji, lokalnih projektnih klinika i povezivanja novih stanovnika s potrebama općina, gradova, poduzetnika i organizacija civilnog društva.
Hrvatski otoci u europskoj raspravi
Pokret otoka je u ovoj raspravi donio upravo ono što hrvatski otoci najbolje razumiju: energetska tranzicija nije izdvojena tema, nego dio šire borbe za održiv život na otocima.
Ona se povezuje s demografijom, lokalnom ekonomijom, obrazovanjem, dostupnim stanovanjem, javnim uslugama, upravljanjem prostorom i sposobnošću zajednice da sama sudjeluje u donošenju odluka.
Sudjelovanje predstavnika iz Hrvatske — s Cresa, Korčule, Pašmana, iz Splitsko-dalmatinske županije, HOPS-a i drugih institucija — dodatno je pokazalo da hrvatski otoci imaju što reći u europskom prostoru.
Zaključak radionice
Zaključci radionice jasno pokazuju smjer za dalje: otocima trebaju otočno prilagođeni obrazovni programi, lokalni stručni kapaciteti, priuštivo stanovanje, bolja povezanost, uključivanje novih stanovnika i snažnije povezivanje energetskih politika s lokalnim razvojem.
Energetske zajednice i modeli građanske energije pritom nisu samo energetski alat, nego mehanizam za stvaranje lokalne vrijednosti, jačanje zajednice i zadržavanje koristi od tranzicije na otoku.