Pogledajte provedbeni program Općine Postira
Na hrvatskim otocima, stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada iznosi 27,27%. To je ispod nacionalnog prosjeka. Na prvi pogled, razumljivo — logistika otočnog gospodarenja otpadom složenija je nego na kopnu, troškovi transporta veći, a kapaciteti za sortiranje i reciklažu često nepostojući.
Prema Provedbenom programu Općine Postira za 2025. godinu, općina je postavila mjerljive godišnje ciljeve za udio odvojeno prikupljenog otpada: 30% u 2026., 33% u 2027., 35% u 2028. i 40% do 2029. godine. To nije okvirna ambicija — to su brojke upisane u službeni dokument, s proračunskim stavkama koje ih prate.
Koliko Postira ulaže
Za sustav odvoza i zbrinjavanja otpada, Općina je planirala 45.800 eura godišnje. Uz to, dodatnih 5.570 eura namijenjeno je za ekološke mjere, eko-rentu, dimnjačarske usluge i deratizaciju. Ukupno, radi se o nešto više od 51.000 eura godišnje — značajan iznos za općinu čiji ukupni proračun odražava realnosti malog otočnog mjesta.
Novac ide na redovit odvoz i deponiranje otpada, ali i na nešto što se rijetko eksplicitno planira u lokalnim proračunima: organizaciju edukacija o recikliranju i kompostiranju. Program prepoznaje ono što infrastruktura sama po sebi ne može riješiti — da bez promjene navika građana ni najbolji sustav neće dati rezultate.
Nova pretovarna stanica na Braču
Postirin plan ne nastaje u vakuumu. Prema Izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima za 2024. godinu, na otoku Braču je u 2024. izgrađena nova pretovarna stanica — financirana kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Istovremeno je izrađena projektna dokumentacija za reciklažno dvorište na Braču.
To su dva infrastrukturna preduvjeta bez kojih Postirine ambicije ne bi bile ostvarive. Pretovarna stanica omogućuje učinkovitije prikupljanje i transport otpada s otoka, smanjuje logističke troškove i stvara osnovu za povećanje količine odvojeno sakupljenog materijala. Reciklažno dvorište, kad bude izgrađeno, dat će građanima mjesto kamo mogu donijeti glomazni otpad, elektroniku, građevinski materijal i ostale frakcije koje se ne prikupljaju putem redovitog odvoza.
40% kao ambiciozan cilj
Da stavimo broj u perspektivu: nacionalni prosjek odvojenog sakupljanja u Hrvatskoj kreće se oko 29%. Otočni prosjek je još niži — 27,27%. Postira cilja na 40%, što bi je svrstalo među vodeće otočne općine u tom području.
FZOEU je u 2024. na otocima proveo ukupno 160 projekata u vrijednosti od 3,26 milijuna eura. Među njima su bila i saniranja šest službenih odlagališta, uklanjanje jednog divljeg odlagališta, pet projekata prijevoza otpada i 12 projekata ekoloških akcija i podizanja svijesti. Postira se, dakle, uklapa u širi nacionalni napor — ali sa specifičnim lokalnim ciljevima koji nadilaze ono što se od malih općina tipično očekuje.
Ekologija kao svakodnevica
Provedbeni program Općine Postira eksplicitno navodi zaštitu okoliša i održivo gospodarenje resursima kao jedan od ključnih razvojnih izazova. Dokument je iskren u procjeni: „Kao otočna općina, Postira ima povećanu osjetljivost na ekološke pritiske. Gospodarenje otpadom, očuvanje prirodne i kulturne baštine te unaprjeđenje svijesti građana o zaštiti okoliša traže dodatne napore i ulaganja.”
Izvori: Provedbeni program Općine Postira za 2025. godinu; Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2024. godini, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, prosinac 2025.
Foto: SHIVETS production