Plan obuhvaća i pametne distribucijske mreže, digitalne sustave upravljanja te skladištenje energije, što će smanjiti energetsku ovisnost ovog dijela Brača o kopnu.
Sunce je jedan od najočitijih prirodnih resursa dalmatinskih otoka, ali u slučaju Postira ono je u razvojnom dokumentu dobilo i puno širu ulogu – kao dio budućeg lokalnog energetskog sustava koji bi proizvodnju iz obnovljivih izvora trebao povezati s pametnim mrežama i skladištenjem energije.
Upravo je to jedan od zanimljivijih elemenata razvojne strategije Općine Postira do 2027. godine. U sklopu strateškog cilja „Zelenija općina Postira“, poseban prioritet posvećen je promicanju obnovljivih izvora energije. Među predviđenim mjerama izrijekom se navode solarna energija, ali i pametni sustavi distribucije energije na srednjim i niskim naponskim razinama, uključujući pametne mreže, informacijsko-komunikacijske sustave i povezano skladištenje energije.
Takva kombinacija važna je upravo za otočne sredine. Solarni paneli proizvode električnu energiju kada ima sunca, no proizvodnja ne mora vremenski odgovarati potrošnji. Sustavi za skladištenje mogu višak energije sačuvati za razdoblja kada je proizvodnja slabija, dok pametna mreža omogućuje učinkovitije praćenje i usklađivanje proizvodnje i potrošnje.
Drugim riječima, razvojna ideja Postira nije ograničena samo na pitanje koliko se novih fotonaponskih sustava može postaviti, nego otvara mogućnost drukčijeg upravljanja lokalnom energijom.
Otočna mreža kao polazišna točka
Zašto je to važno vidi se iz dijela strategije koji opisuje postojeće stanje elektroenergetskog sustava.
Dokument upozorava da elektroenergetska mreža, osobito njezin niskonaponski dio, nije na zadovoljavajućoj razini, pri čemu se posebno izdvajaju otoci i dio zaobalja. Brač je pritom energetskom infrastrukturom snažno povezan s kopnom.
Glavna transformatorska stanica otoka nalazi se u Nerežišćima – TS 110/35 kV „Nerežišća“, instalirane snage transformacije 1×20 MVA, izgrađena 1988. godine. Područjem Supetra, Postira i Nerežišća prolaze i trase dvaju 110-kilovoltnih opskrbnih dalekovoda koji dolaze s kopna.
Takva struktura pokazuje temeljnu energetsku činjenicu otočnog života: lokalna potrošnja u velikoj mjeri ovisi o infrastrukturi koja Brač povezuje s ostatkom elektroenergetskog sustava.
Zbog toga lokalna proizvodnja iz obnovljivih izvora, praćena spremnicima energije i pametnijim upravljanjem distribucijom, za otok ima dodatnu vrijednost. Ona ne znači automatsko odvajanje od nacionalne mreže, ali može povećati udio energije proizvedene ondje gdje se i troši te dugoročno povećati otpornost lokalnog sustava.
Prirodni potencijal postoji, ali ostaje nedovoljno iskorišten
Sama Općina u SWOT analizi razvojnih potencijala priznaje da prirodni resursi za proizvodnju energije nisu dovoljno iskorišteni.
Među slabostima se izričito navodi „neiskorištenost prirodnih resursa za proizvodnju energije“. S druge strane, među razvojnim prilikama stoje ulaganja i poticanje ulaganja u obnovljive izvore energije te potencijal za korištenje alternativnih izvora energije.
U toj se procjeni vidi i osnovna logika budućeg energetskog razvoja Postira. Mediteranska klima, koja se u istoj analizi navodi kao jedna od lokalnih snaga, može se pretvoriti iz opće prirodne prednosti u konkretan energetski resurs.
Solarna energija zato je u strategiji izdvojena kao posebna mjera, ali nije jedina. Dokument ostavlja prostor i za energiju vjetra, biomasu, energiju mora, geotermalne i druge obnovljive izvore, kao i za visokoučinkovitu kogeneraciju te centralizirane sustave grijanja i hlađenja.
Ipak, solarna energija u kombinaciji s pametnom distribucijom posebno je zanimljiva zbog mogućnosti decentralizirane proizvodnje – od javnih objekata i poslovnih prostora do kućanstava – pod uvjetom da za to postoje odgovarajući projekti, mrežni kapaciteti i financiranje.
Pametna mreža je više od novih kabela
Pojam „pametne mreže“ često zvuči apstraktno, ali u praksi podrazumijeva elektroenergetsku mrežu koja uz samu distribuciju električne energije koristi digitalne tehnologije za prikupljanje podataka i upravljanje sustavom.
Takva mreža može bolje pratiti kada i gdje nastaju viškovi proizvodnje, kako se mijenja potrošnja te gdje je energiju potrebno usmjeriti ili pohraniti.
To postaje posebno važno kada velik broj manjih proizvođača istodobno predaje energiju u mrežu. Klasična elektroenergetska infrastruktura građena je uglavnom za jednosmjeran tok – od velikih elektrana prema korisnicima. Širenjem krovnih solarnih elektrana kućanstva, poduzeća i javne zgrade sve češće postaju i proizvođači.
Mjera 2.2.6. iz postirske strategije upravo zato povezuje pametne mreže, IKT sustave i skladištenje. Ta tri elementa zajedno mogu biti temelj za ozbiljnije korištenje lokalno proizvedene energije.
U otočnom kontekstu takvo rješenje otvara i šire pitanje energetskih zajednica, odnosno mogućnosti da više lokalnih proizvođača i potrošača međusobno dijeli energiju i zajednički upravlja dijelom proizvodnje. Strategija Postira takav konkretan model ne definira, ali tehnološki smjer koji predviđa kompatibilan je s takvim razvojem.
Strategija postavlja smjer, ali projekti tek trebaju dati odgovor
Tu dolazi i najvažnije ograničenje cijele priče.
Iako razvojna strategija vrlo jasno prepoznaje solarnu energiju, pametne mreže i skladištenje kao mjere Prioriteta 2.2., u priloženom akcijskom planu uz te mjere nisu razrađeni konkretni projekti s lokacijama, nositeljima, rokovima i vrijednostima ulaganja kakvi se mogu pronaći kod dijela drugih općinskih prioriteta.
Primjerice, za kanalizacijsku infrastrukturu, prometnice ili pojedine društvene objekte akcijski plan navodi konkretne zahvate i procijenjene iznose. Kod obnovljivih izvora energije takva razina razrade u dostavljenom dijelu dokumenta nije vidljiva.
Zato strategiju ne treba čitati kao dokaz da će Postira do 2027. postati energetski samodostatna, niti da su veliki solarni ili baterijski projekti već ugovoreni. Ona prije svega pokazuje politički i razvojni smjer u kojem Općina vidi svoju energetsku budućnost.
A razlika između ta dva pojma je velika: strateška mjera pokazuje što lokalna vlast želi poticati, dok tek konkretan projekt odgovara na pitanja gdje će se graditi, kolika će biti instalirana snaga, koliko će projekt stajati, tko će ga financirati i koliki će dio lokalne potrošnje moći pokriti.
Od sunčanog otoka do lokalne energije
Upravo je zato priča o Postirima zanimljiva i izvan granica same općine.
Mali otočni sustavi istodobno imaju izražen potencijal za proizvodnju obnovljive energije i snažnu potrebu za pouzdanom infrastrukturom. Turistička sezona dodatno povećava i mijenja potrošnju, dok udaljenost od velikih energetskih izvora čini pitanje lokalne proizvodnje strateški važnijim nego u mnogim kontinentalnim sredinama.
Postira je u svom razvojnom dokumentu prepoznala oba dijela jednadžbe: postojeću mrežu koja ima ograničenja te prirodne resurse koji se još ne koriste dovoljno za proizvodnju energije.
Sljedeći korak bit će pretvaranje široko postavljenih mjera u konkretne investicije.
Ako solarne elektrane budu povezane s moderniziranom distribucijskom mrežom, digitalnim upravljanjem i spremnicima energije, Postira bi mogla povećavati udio električne energije proizvedene izravno na području općine i smanjivati svoju energetsku ovisnost.
Potpuna energetska samodostatnost zasad je više razvojni horizont nego ostvareno stanje. No strategija pokazuje da se budućnost energetike ovog dijela Brača više ne zamišlja samo kroz kabel koji energiju dovodi s kopna – nego i kroz sunce, lokalnu proizvodnju i mrežu dovoljno pametnu da tom energijom upravlja.
Izvor: Strateški razvojni program za razdoblje 2020. – 2027. Općina Postira
Naslovna fotografija: Photo by Mariana Proença on Unsplash