PPA ugovori: Efikasna zaštita tvrtki od energetskih šokova

Objavio: Đurđa Baljak - 19.05.2024. - Vrijeme čitanja: 8min

PPA ugovori ili power purchase agreement tijekom posljednje dvije godine uvriježili su se u korporacijskom rječniku.

Iako su iza nas, pandemija i energetska kriza ostavile su trajne ožiljke. Prva je rezultirala rastom online rada i nearshoringom, a volatilne cijene i nesigurnost opskrbe energijom katapultirale su sklapanje PPA-ova (engl. power purchase agreement) do nekoć nezamislivih visina. Do jučer većini nepoznat, pojam PPA se posljednje dvije godine uvriježio u korporacijskom rječniku, što potvrđuje i rast broja tih ugovora.

U odnosu na pretkriznu 2019. godinu, broj takvih ugovora povećao se za gotovo 300 % , a volumen na takav način dogovorene kupnje energije udvostručio. Budući da se i u idućem razdoblju predviđa velika volatilnost cijena energije, prema mišljenju brojnih analitičara, nastavit će se trend rasta broja PPA-ova, osobito korporacijskih.

Što tvrtke dobivaju sklapanjem takvih ugovora?

– Sklapanje korporacijskih PPA-ova intenziviralo se nakon energetske krize. Tvrtke se na taj način nastoje osigurati od budućih energetskih šokova. Upravo je to i glavna korist za kupca: stabilna cijena električne energije, koja omogućuje dobro planiranje troškova u budućnosti. Budući da je riječ o ugovorima o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora energije. Tvrtke tako dobivaju jamstvo o podrijetlu električne energije, što im je važno za ispunjavanje ciljeva ESG-a, osobito velikima. S tim da će u budućnosti te ciljeve morati ispunjavati i manje tvrtke, objasnio je Mario Klarić, direktor Professio Energije. Tvrtke koja je 2023. s HT-om sklopila desetogodišnji korporacijski virtualni PPA za isporuku 50 GWh električne energije na godinu.

Tvrtke najčešće takvim ugovorima ne pokrivaju svoju cjelokupnu potrebu za električnom energijom. No, hedžiraju znatan dio i tako smanjuju rizik od volatilnih cijena električne energije u budućnosti.

S druge strane, proizvođač električne energije, u konkretnom primjeru VE Mazin, tako osigurava isplativost projekta. Uz tvrtke s vrlo ambicioznim zelenim ciljevima koje su izložene kupcima najveći su korporacijski kupci obnovljive energije u Europi industrija, ICT, maloprodaja, telekomunikacije, inženjerstvo i tehnologija. Tvrtke kojima energija igra ključnu ulogu u troškovima robe koju proizvode, stoga žele osigurati barem određeni postotak svojih energetskih potreba s pomoću PPA-ova na trajnoj osnovi. Primjerice, prošle godine najviše PPA-ova, čak 7, potpisao Amazon, a snaga na koju se ti ugovori odnose impresivnih je 1,87 GW (više od instalirane snage svih hrvatskih vjetroelektrana). Prema broju potpisanih PPA-ova prošle je godine drugi bio još jedan IT konglomerat, Google. A ‘srebro‘ je prema snazi pripalo naftom gigantu Shellu.

Niz modela

Sektori s nižom maržom i jakom konkurencijom teže se odlučuju na dugoročne PPA-ove čije trajanje premašuje uobičajen poslovni ciklus.

– Ugovori se najčešće sklapaju na 5 do 20 godina. Ako je riječ o onima koji omogućavaju gradnju novoga obnovljivog izvora energije, onda su dugoročni, na 10 i više godina. No, tvrtke su se naviknule nabavljati električnu energiju na kraće razdoblje, do 3 godine, zato su im kratkoročni PPA-ovi, oni do 5 godina, prihvatljiviji. Što se tiče korelacije s tržišnom cijenom, baza su uvijek očekivane tržišne cijene. Zato je objema ugovornim stranama prvi korak u definiranju cijene PPA-a predviđanje one cijene koju električna energija proizvedena iz konkretnoga proizvodnog postrojenja može postići na veleprodajnom tržištu te energije u ugovornom razdoblju. Dodatno prodavatelj želi maksimirati prinose od projekta i postići što višu cijenu. Ali nikako ne nižu od niveliranog troška proizvodnje električne energije jer je u tom slučaju projekt neisplativ. Kupac pak ugovorom nastoji stabilizirati troškove opskrbe električnom energijom, odnosno što ih više smanjiti kako bi mogao biti konkurentan, objasnila je Minea Skok, glavna istraživačica u Odjelu za prijenos i distribuciju Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Postoji niz modela PPA-ova, ali najčešće se ugovara fiksna cijena (s indeksacijom za inflaciju ili bez nje). Ili ona koja je ograničena s gornje strane ili i s gornje i s donje strane. Ako se cijena ograniči i s gornje i donje strane, to znači da kupac neće platiti više od gornje, odnosno da proizvođač neće zaraditi manje od donje cijene.

Koji čimbenici utječu na cijenu?

  • rok trajanja ugovora
  • profil (volumen) električne energije koji je predmet ugovora (pay-as-produced ugovor u kojem se plaća prema proizvodnji)
  • svojstvene niže cijene nego u mjesečnom ili godišnjem baseload ugovoru
  • način raspodjele rizika između ugovornih strana (volumen, profil…)
  • vrste obnovljivih izvora energije (solarna elektrana, vjetroelektrana, hibridno postrojenje)

U trećem kvartalu prošle godine na razini Europe cijene u solarnim PPA-ovima bile su 74 eura za megavatsat,. S druge strane, u onima za proizvodnju električne energije iz vjetra približile su se 100 eura za megavatsat.

Prednosti i nedostaci

– Svaki model ima prednosti i nedostatke, odluka je na proizvođaču koji će odabrati. Ugovori s indeksiranom cijenom proizvođačima omogućuju pristup tržištu, ali ih i izlažu njemu. Oni s fiksnom cijenom rizik tržišne cijene prebacuju na otkupljivača pa proizvođač dobiva istu cijenu bez obzira na trenutačnu tržišnu. Iz perspektive proizvođača električne energije odluka se najčešće temelji na načinu financiranja projekata. Oni koji su financirani kreditima, preferirat će ugovore s fiksnom cijenom. Zato što tako osiguravaju visoku mogućnost zarade. No, tako im se ograničava mogućnost velikog povrata u slučaju skoka tržišne cijene. Rokovi iz ugovora variraju od 1 do 10 godina. S time da ih je većina kratkoročna, od 1 do 3 godine, objašnjava Branimir Beljan, regionalni menadžer iz Danske Commoditiesa. Tvrtke koja u Hrvatskoj ima najveću bilančanu skupinu te potpisane različite vrste ugovora. Na primjer, s indeksiranom cijenom dan unaprijed (day ahead)​, baseload, fiksne dugoročne, ali i razne kombinacije tih modela.

Između ostalog, Danske Commodities ​potpisao je ugovore s WPD-ovom vjetroelektranom Orlice i vjetroelektranama Professio Energije u okolici Zadra. Nakon što su one izišle iz subvencionirane državne feed-in tarife.

Rizici postoje

U virtualne PPA-ove moguće je i sa strane proizvođača, ali i potrošača, uključiti više subjekata. Upravo to radi KOER, virtualna elektrana koja agregira velike potrošače i proizvođače električne energije. Prvi u sklopu takvog ugovora o opskrbi energijom iz obnovljivih izvora (engl. virtual power purchase agreement –​ vPPA) dobivaju stabilnu i predvidljivu cijenu električne energije i ostvarenje ciljeva ESG-a. A proizvođači tako u budućnosti imaju stabilan i predvidljiv novčani tok, što im olakšava financiranje projekta.

–​ vPPA ugovori potpisuju se od jedne godine za postojeće i izgrađene obnovljive izvore energije do 7 godina, ovisno o preferenciji klijenata. Proizvođači obnovljivih izvora energije uobičajeno ugovaraju od 70 do 80 % proizvedene energije. Potrošači preferiraju hedžirati od 40 do 70 % svoje potrošnje. Cijene su najčešće indeksirane (povećanje cijene za faktor porasta inflacije) i vezane su uz CROPEX. U pravilu, potrošači kupuju i sva jamstva o podrijetlu za tu energiju, navodi voditelj Odjela ugovaranja u KOER-u Mladen Šicel.

“Kupnja u panici”

Fiksna cijena električne energije iz perspektive kupca/potrošača zvuči primamljivo, osobito u svjetlu visoke volatilnosti cijena kojoj smo svjedočili 2022. godine. Ipak, upozorava Skok, sklapanje korporacijskoga PPA-a, poglavito na više od 3 godine, nosi i rizike.

–​ Moguće je primijetiti kako su zbog visokih i volatilnih cijena na veleprodajnom tržištu električne energije 2022. neki PPA-ovi sklopljeni s visokim cijenama (‘kupnja u panici‘). Takve će tvrtke možda plaćati cijene više od tržišnih. Zastoji u razvoju obnovljivih izvora energije, primjerice zbog manje dostupnosti ponude, i visoke cijene na tržištu (rast potražnje kod kupaca zbog visokih cijena opskrbljivača) dižu cijene PPA-ova. Visoka promjenjivost, tj. nestabilnost cijena nije idealno okružje za odlučivanje i sklapanje dugoročnih ugovora. Iz perspektive desetogodišnjeg horizonta složeno je prognozirati cijene na tržištu električne energije. Stoga tvrtkama svakako preporučujem edukaciju i pomoć tehničkog, ekonomskog i pravnog konzultanta kako bi se obrazovale za nabavu električne energije na temelju PPA-a. Ulazimo u razdoblje dugotrajne volatilnosti cijena na tržištu, što usložnjava sklapanje ugovora, ali sigurno je dodatni motiv da se oni sklapaju, zaključila je Skok.

Prostora za rast ima

Prostora za rast PPA-ova itekako ima jer se procjenjuje da su oni sklopljeni posljednjih 10 godina pokrili samo oko 3 % potrošnje industrije i uslužnog sektora. Interes tvrtki raste, a reforma modela veleprodajnog tržišta električne energije koja bi uskoro trebala stupiti na snagu u EU-u njihovo sklapanje trebala bi olakšati i manjim tvrtkama, koje do sada zbog mnogih razloga (kreditni rejting, složen postupak ugovaranja, manje ponuda OIE-a koje bi odgovarale njihovoj potrošnji) nisu imale previše mogućnosti za njihovo potpisivanje. Jedan od preduvjeta za jači razvoj PPA-ova veća je ponuda ready-to-build projekata OIE-a u Hrvatskoj, što zasad još nije slučaj jer su mnogi zapeli u raljama administracije

Izvor: Antonija Knežević / lidermedia.hr

Naslovna fotografija: by Riccardo Annandale on Unsplash