RAB: Bioraznolikost otoka Raba kroz magareću priču

Objavio: Martin Tuđen - 25.01.2025. - Vrijeme čitanja: 2min

Prenosimo tekst koji je napisao Patrik Krstinić još 2012. godine, a opisuje različite vrste i broj magaraca na otoku Rabu kroz povijest.

Ovaj tekst iz rubrike “Bioraznolikost otoka Raba” potpisuje dugogodišnji suradnik Patrik Krstinić. Tekst iz 2012. godine donosi osvrt na tadašnje stanje magareće populacije na otoku. to je davno prije nego što su Dora i Kristian svojim OPG-om Kanat pokrenuli revitalizaciju uzgoja ove plemenite životinje.

Povijesni značaj magarca

Domaći magarac (Equus africanus asinus) pripitomljen je prije 6.000 godina u Egiptu i Mezopotamiji, a s vremenom je stigao i na Jadran. Prvi spomen u hrvatskoj povijesti datira iz 1214. godine, kada je Statut grada Korčule regulirao odgovornost vlasnika za štetu koju uzrokuju magarci.

Magarac je kroz povijest bio simbol dualnosti. S jedne strane smatran je tvrdoglavim i ograničenim, dok je s druge strane predstavljao predanost i izdržljivost. Njegova uloga bila je značajna u svim velikim civilizacijama, a posebno u kršćanstvu, gdje je bio povezan s Isusom.

Biologija i prilagodbe

Magarac prosječno živi 25 godina, a poznati su slučajevi dugovječnosti do 54 godine. Hrani se suhom vegetacijom i prilagođen je oskudnoj ispaši Mediterana. Ima iznimno razvijena osjetila – može nanjušiti ženku s kilometarske udaljenosti, a njegove velike uši omogućuju učinkovito hlađenje na visokim temperaturama.

Magarci na Rabu

Prema podacima iz prošlih stoljeća, broj magaraca na Rabu je varirao. Davne 1825. ih je bilo 144, 1911. godine 582, dok danas na otoku živi svega 17 jedinki. Većina ih pripada sjevernojadranskoj pasmini, koja je kritično ugrožena.

Ugroženost i budućnost

Nestanak autohtonih pasmina posljedica je modernizacije poljoprivrede, depopulacije ruralnih područja i smanjenja pašnjaka. Iako su nekada bili neizostavan dio otočkog života, magarci danas polako nestaju, a njihova sudbina ovisi o budućim generacijama koje će prepoznati vrijednost očuvanja ove dragocjene vrste.

______________________________

Izvor: rabdanas.hr

Naslovna fotografija: Photo by Tim Mossholder on Unsplash