Radionica o samoniklom jestivom bilju gdje su sudionici učili prepoznati, brati i pripremati divlje biljke mediteranske prehrane.
Radionica je organizirana u sklopu projekta “Food Without Borders: Meeting Each Other Through Flavours”, koji se provodi kroz intervenciju 77.06. Potpora LEADER (CLLD) pristupu iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2027.
Održana je u subotu, 28. veljače 2026., na poluotoku Pelješcu. Edukativno druženje okupilo je tridesetak sudionika u prostoru OPG-a i Vinarije Bartulović u Prizdrini, gdje su kroz teorijski i praktični dio učili o bogatstvu divljih biljaka koje rastu u mediteranskom krajoliku.
Učenje u prirodi
Pod stručnim vodstvom Katije Živković, sakupljačice i poznavateljice divlje hrane, te uz pomoć dubrovačke gastro-publicistkinje Jadranke Ničetić, sudionici su na terenu upoznali brojne samonikle biljke koje rastu na području Pelješca. Među njima su bile divlja mrkva, divlji poriluk, kostiš, kozja brada, lemprc i poljski sljez.
Ove biljke dio su skupine koju lokalno stanovništvo naziva pazija, mišanca ili parapač. Riječ je o mješavini mladog samoniklog bilja bogatog vitaminima i mineralima koja se stoljećima koristi u mediteranskoj prehrani. Među najpoznatijim vrstama koje rastu na ovom području nalaze se i divlje šparoge, kuke, motar, kapari i žućenica.
Područje LAG-a 5 obiluje takvim vrstama, koje se najčešće beru na kršovitim terenima. Sakuplja se mlado lišće koje je nutritivno bogato i koje je nekada predstavljalo važan dio svakodnevne prehrane lokalnog stanovništva.
Hrana koja je nekada bila skromna, a danas je delicija
Samoniklo jestivo bilje nekada je bilo simbol skromnog života i prehrane koja je nastajala iz potrebe i oskudice. Danas se sve više prepoznaje kao vrijedan dio zdrave i održive mediteranske prehrane, pa se mnoge od tih biljaka ponovno vraćaju na tanjure.
Sudionici radionice učili su ne samo kako prepoznati biljke nego i kako ih pravilno i odgovorno brati. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje prirodnih ciklusa i bioraznolikosti te na sakupljanje biljaka isključivo na nezagađenim područjima kako bi zadržale svoju kvalitetu i nutritivnu vrijednost.
Od prirode do kuhinje
Nakon terenskog dijela radionice edukacija se nastavila u kuhinji konobe Bartulović, gdje su sudionici učili kako prikupljeno bilje pripremiti i uklopiti u svakodnevnu prehranu.
Na otocima i Pelješcu pazija se tradicionalno priprema „pod ulje“ uz ribu, često se koristi u salatama ili kao juha. Na radionici su sudionici imali priliku vidjeti i modernije interpretacije jela, pa su samoniklo bilje pripremali u obliku slanih štapića, quichea, polpeta, kolačića i drugih deserata.
Znanje koje čuva baštinu
Radionica o samoniklom jestivom bilju ima važnu ulogu u očuvanju znanja o divljim biljkama i njihovoj primjeni u prehrani. Prenošenjem tog znanja na mlađe generacije čuva se gastronomska i kulturna baština Pelješca, ali i potiče odgovorno korištenje prirodnih resursa.
Organizator radionice, LAG 5, neprofitna je organizacija osnovana 2012. godine koja povezuje javni, gospodarski i civilni sektor na području Pelješca, Mljeta, Lastova i Korčule. Organizacija danas broji više od 70 članova, a u prethodnom programskom razdoblju financirala je 68 projekata ukupne vrijednosti veće od 1,27 milijuna eura.