Na adresu Izvorne folklorne skupine Silba početkom 2018. godine stiglo je rješenje o uvrštavanju ”Sibenskog tanca” u nematerijalna kulturna dobra Republike Hrvatske.
Neformalno udruga djeluje još od 1969. godine a za njeno postojanje najviše su zaslužni sadašnji umjetnički voditelj Zlatan Sindičić i njegova partnerica, Smiljana Sindičić. Tom smo prigodom razgovarali s njihovom kćeri, Matildom Sindičić, koja se radom udruge intenzivno bavi godinama i jedna je od najzaslužnijih za zaštitu izvornog plesa na razini RH.
.
.Kako je sve počelo i gdje je IFS Silba danas?
– Sve je počelo 1969. godine od strane mojih roditelja, kada su ih stari Sibenjani naučili plesati. Zlatana su izabrali za ‘Capo di ballo’ i dali mu da izabere svoju partnericu – Smiljanu. Neki od prvih plesova održani su u Zadru, a nakon toga se plesovi tradicionalno izvode na ‘Danima Silbe’ u vrijeme Vele Gospe.
-1993. počeli su učiti mlađe generacije – mene, mog brata Matiju i naše vršnjake. 1994. godine na Danima Silbe nastupilo je preko 30 parova, bio je to jedan od najbrojnijih nastupa ikad. Tog je dana riva bila puna plesača, što je potaknulo Zlatana i Smiljanu da u idućih nekoliko godina i formalno registriraju udrugu, pa tako formalno djelujemo od 19. studenog 1997. godine. Od tada se sve više plesača pridružuje udruzi.
-3. veliki ”boom’ za našu udrugu dogodio se 2014. godine kad se velik broj mladih, od kojih ne potječu svi sa Silbe već ljeta provode ovdje, priključio udruzi i naučio plesati naše izvorne plesove.
.
Danas redovno posjećuju razna folklorna događanja i sudjeluju na smotrama..
-Bili smo na Vinkovačkim Jesenima, Đakovačkim vezovima, prisustvovali raznoraznim manifestacijama u Zagrebu, gdje povremeno održavamo probe, obzirom da se puno naših plesača nalazi u Zagrebu, uključujući Zlatana i Smiljanu. U Zadru vodimo probe u OŠ Zadarski otoci gdje tradicionalno svake godine nastupamo povodom Noći Muzeja. Također svakog svibnja nastupamo na smotri folklora u Zadru, a tamo nerijetko osvajamo nagrade poput putovanja u Metković i Vinkovce.
.
‘Homo tancati!’ – ”Sibenski tanac”, ”Šotiš”, ”Boem”, ”Postolina” i ”Quattro passi”
-”Sibenski tanac” najstariji je ples otoka Silbe, star preko 200 godina. Upravo zbog toga smo i došli na ideju da ga uvrstimo u nematerijalnu kulturnu baštinu RH. Cijeli proces je počeo pred tri, tri i pol godine, a sada se napokon možemo pohvaliti da smo uspjeli u tom naumu. Bilo je potrebno skupiti mnogo materijala, zapisa i fotografija, razgovarati s ljudima.. ”Sibenski tanac” u prošlosti se izvodio nedjeljom, blagdanima, poslje mise, u čast ženidbe, na karnevalu.. Povodom svih bitnijih događanja na otoku. Pleše se u paru, kao i svi naši plesovi.
.
Stil plesanja se odlikuje gracioznošću te finim i dostojanstvenim mirnim plesanjem, ”kako to dolikuje pomorcima”, obzirom da je Silba tada bila jaka pomorska sila. Danas to možemo vidjeti po brojnim kapetanskim kućama i dvorovima na otoku.
.
-Ostali plesovi koje plešemo su ”Quattro passi’, ”Postolina”, ”Boem” i ”Šotiš”. Uz ples ”Quattro passi’ pjevamo pjesmu od tri kitice. To je jedini ples uz koji pjevamo i tipičan je i za ostale dalmatinske KUD-ove.
-”Postolina” je veoma dinamičan ples i dobio je ime po tome što plesači plešući dižu noge i pokazuju postole, odnosno cipele.
.Rekonstrukcija nošnji iz 18. i 19. st – ”svečane i radničke nošnje”
.
-Prvo su rekonstruirane ženske nošnje iz 19. st koje zovu radničkim nošnjama. Napravljene su prema fotografijama pronađenim u kućama i prema nošnji pokojne Danire Telesmanić.
-To su duge nošnje, većinom crne, smeđe ili tamnoplave boje sa sitnim bijelim ukrasima i na dnu s čipkom i faldama. Preko idu pregača, kaputić i klasične crne cipele koje možemo vidjeti i kod nošnji drugih KUD-ova iz tog doba.
-Muške nošnje sastoje se od dugih tamnih hlača, bijele košulje i opušteno vezane špigete oko vrata.
.
.
Ženske ”svečane” nošnje, one iz 18. st., rekonstruirane su 70.-tih godina prošlog stoljeća, a rekonstruirale su ih Smiljana Sindičić i tadašnja kustosica etnografskog muzeja u Zadru, Olga Oštrić.
-Ženske nošnje sastoje se od bijele podsuknje i potkošulje, duge tamnoplave, smeđe ili bordo suknje koje se kompletiraju s kaputićima. Kaputići su šarenih i zagasitih boja, najbrojniji su oni s motivom prepoznatljivih crvenih cvjetova koji u sredini imaju rupicu. To su veoma graciozne nošnje i publika im se uvijek divi, a nedavno su sve plesačice dobile i pripadajuće cipele.
-Muške nošnje iz 18. st rekonstruirane su prije tri godine. Sastoje se od čarapa crvene ili bež boje i hlača koje su dužine tri kvarta. Na to oblače bijelu košulju, širih rukava i đilet (prsluk) koji se spušta do polovice bedra.
Muške nošnje rekonstruirala je sadašnja kustosica Etnografskog muzeja u Zadru, Jasenka Lulić – Storić, na moj poticaj i uz pomoć članova udruge. Nošnje je izradila Slavica Motušić.
.
300 ljudi živi na otoku Silbi, a članova u udruzi ima stotinu!
-Ima nas iz svih dijelova Hrvatske. Dolazimo iz Zadra, Zagreba, Rijeke, Splita. Čak nas ima i van Hrvatske, točnije u Njemačkoj. Najviše se, i u najvećem broju, viđamo ljeti na Silbi. Tad je većina nas ovdje i probe folklora tad su najbrojnije. Plesove na nastupima izvodimo 2 puta – prvo djeca, a onda odrasli. To su najveći nastupi, sudjeluje petnaestak parova. Ljeti redovno održavamo školice folklora za najmlađe članove, ali i za one malo veće – tko god se želi pridružiti. Ovo ljeto smo imali čak šest dječjih parova, dvanaestero novih plesača i plesačica. Zbog toga smo odlučili napraviti dječje nošnje, obzirom da za sada imamo samo one za odrasle i prijavili se na natječaj Ministarstva Kulture od kojeg trenutno čekamo rezultate.
-Osim obitelji Sindičić, puno je obitelji koje već godinama plešu i sudjeluju u nastupima: Gracijela i Marinko Lovrin, Rina i Siniša Marinić, Đurđica Burić, Branka i Emil Duvnjak; od mlađih Iva Matulina, Marija Kuljerić, Marko Lovrović, Eugen Motušić, Igor i Hrvoje Dorotić, Kai i Julia Matulina, Alma Kruško, Lana i Lara Duvnjak, Donat-Kalito i Lovre Pavić, Tena i Luka Sekušak, Thomas Olcott, Daniel Rajčević..
-Posebnu zahvalu dugujemo i Odjelu za kulturu i šport iz gradske uprave Zadar. Već dugi niz godina surađujemo na raznim projektima i zbilja možemo reći da su nam vrata uvijek otvorena.
-Htjeli bismo se zahvaliti i našim prijateljima, susjednom KUD ”Zora” s Oliba i AKUD ”Sloga” iz Sali na Dugom otoku. Oni uveličavaju naša događanja i mi njihova. Naša druženja uvijek su zabavna, a rastanci uvijek teški.
.
2019. godine Izvorna folklorna skupina ”Silba” slavi 50.ti rođendan!
S posebnom nom radošću već se sad pripremamo za veliko slavlje’ 50. godina IFS-a’ koje će se održati u proljeće/ljeto 2019. godine. To će biti 50 godina neformalnog rada, 25 godina od pridruživanja članova 1994. godine i 5 godina od najnovijeg, velikog proširivanja članstva udruge. Planiramo ugostiti KUD-ove iz cijele Hrvatske i spremamo zbilja veliko slavlje. Nadamo se da ćemo s našim gostima posjetiti zadarsku smotru. Nakon toga nastavit ćemo program na Silbi gdje ćemo se dobro zabaviti i puno plesati, pjevati… Ovim putem pozivamo sve čitatelje da prate naš rad i događanja na facebook stranici – Izvorna folklorna skupina ”Silba”.
.
.
autorica: Paula Bolfan
foto: IFS Silba