Stambene zadruge, koncept koji se gaji kroz cijelu Europu, počinje pokazivati svoj potencijal i na hrvatskom tlu.
U posljednje vrijeme sve češće se spominju stambene zadruge kao potencijalno rješenje za stambene izazove. No, koliko zapravo razumijemo ovaj koncept, njegovu povijest i mogućnosti koje nudi u suvremenom društvu? Dok su modeli stambenih zadruga u gradovima poput Berlina i Barcelone već dokazali svoju vrijednost, u Hrvatskoj tek počinjemo otkrivati njihov potencijal.
Povijest: Od radničkog alata do privatnog vlasništva
Povijest stambenih zadruga u Hrvatskoj povezuje se s razdobljem socijalističke Jugoslavije. Tada su one bile ključni alat za rješavanje stambenih problema radničke klase. Primjerice, zadruga Kooperativ iz Zagreba, osnovana 1956. godine, uspješno je implementirala načela solidarnosti i suradnje. Kroz suradnju s arhitektima, poput Ane Marije Semenčić, razvijala je projekte poput terasastog naselja Vijenac na Tuškancu.
No, s promjenama u društvenom i gospodarskom uređenju, stambene zadruge postupno su izgubile svoju kolektivnu funkciju. Stanovi su postali privatno vlasništvo, a zadrugarstvo je stagniralo. Nakon 1990-ih, većina je tih inicijativa ugašena.
Suvremeni modeli: Nova definicija stambenih zadruga
Današnji koncept stambenih zadruga značajno se razlikuje od tradicionalnog modela. Umjesto privatnog vlasništva, suvremene zadruge zagovaraju kolektivno vlasništvo, neprofitno djelovanje i održivo upravljanje. Cilj je zadržati stambene jedinice izvan tržišnih špekulacija i omogućiti dostupnost stanovanja širem krugu ljudi.
Arhitekt Mauro Sirotnjak ističe kako suvremene zadruge često uključuju zajedničke prostore poput kuhinja, praonica i radnih prostora, što dodatno potiče osjećaj zajedništva. Višak sredstava koji zadruga generira reinvestira se u nove projekte, čime se proširuje baza dostupnih stanova. Ovakav model već je uspješno primijenjen u inozemstvu, primjerice u berlinskom projektu Mietshäuser Syndikat.
Ključne prednosti i izazovi u Hrvatskoj
Rastuće cijene nekretnina i sve teži uvjeti za kupovinu stanova čine stambene zadruge izuzetno aktualnim rješenjem. Goran Jeras iz Zadruge za etično financiranje naglašava da zadruge nisu samo odgovor na ekonomske izazove, već i prilika za društvenu i ekološku održivost.
No, u Hrvatskoj razvoj ovog modela nailazi na prepreke. Ključni problemi uključuju neusklađen zakonodavni okvir i kulturološke barijere. Ministarstvo prostornoga uređenja već je najavilo izmjene zakona koje bi trebale olakšati osnivanje stambenih zadruga i izgradnju neprofitnih stambenih jedinica. Istovremeno, organizacije poput MOBA-e već rade na pilot-projektima, poput onog u Križevcima, koji bi mogli poslužiti kao dokaz izvedivosti ovog modela.
Pogled prema budućnosti
Stambene zadruge predstavljaju priliku za povratak solidarnosti u stanovanju. One nisu samo rješenje za ekonomske poteškoće, već i platforma za preispitivanje načina na koji organiziramo zajednički život. Dok europski primjeri pokazuju uspjeh, hoće li Hrvatska iskoristiti ovu priliku, ovisi o spremnosti društva na suradnju i promjene.
S nadolazećom Svjetskom godinom zadruga 2025., vrijeme je da damo šansu ovom modelu. Stambene zadruge mogle bi postati ključ za priuštivo i održivo stanovanje, ali i za ponovno uspostavljanje društvenih veza koje često nedostaju u današnjem urbanom životu.
________________________________________________
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
Naslovna fotografija: Photo by Caspar Camille Rubin on Unsplash