Neprofitne stambene zadruge mogle bi, prema najavama iz Vlade, postati ključan dio nacionalne stambene politike do 2030. godine.
Prvi pilot-projekt stambene zadruge uskoro će biti realiziran u Križevcima, no što su točno stambene zadruge, tko će imati pravo na stanovanje u njima i po kojim uvjetima? O tome je pričao Ivon Pavlović iz Zadruge za etično financiranje u razgovoru s portalom ZGRADOnačelnik.hr.
Pilot-Projekt u Križevcima
U bivšoj vojarni u Križevcima započinje realizacija prvog pilot-projekta stambene zadruge u Hrvatskoj, koja se smatra trećim modelom stanovanja, uz tradicionalno vlasništvo i podstanarstvo. Mnogi se nadaju da će ovaj projekt barem djelomično ublažiti trenutnu stambenu krizu.
Naime, podaci pokazuju da između 70 i 80 posto mladih u dobi od 18 do 34 godine u Hrvatskoj još uvijek živi s roditeljima. Vrtoglavo visoke cijene nekretnina i najma čine samostalno stanovanje sve težim. Stambene zadruge nude rješenje u kojem najam ne bi trebao prelaziti 30 posto primanja ili bi bio najmanje 20 posto povoljniji od tržišnih cijena.
Grad Križevci je aktivno uključen u ovaj projekt, koji je dio šire inicijative „Poticanje razvoja zadružnog stanovanja“ sufinancirane sredstvima Europske unije i Europskog socijalnog fonda. Grad je pripremio glavni projekt i planira uređenje zajedničkih prostora koje će koristiti lokalne udruge. Natječaj za pravo gradnje na objektu bivše vojarne trebao bi biti raspisan do kraja godine.
Stambene zgrade u vlasništvu zadruga
Izgrađena stambena zgrada bit će u vlasništvu stambene zadruge. Njezini članovi će upravljati imovinom zadruge te imati pravo korištenja stanova i zajedničkih prostora u skladu s ugovorom. Stanarsko pravo u zadrugama je doživotno, uz mogućnost nasljeđivanja, što omogućuje izgradnju neprofitnog stambenog fonda. Posebnost ovog modela su zajednički prostori, koji će obuhvaćati do 30 posto površine zgrade, a uključivat će zajednički vrt, dnevni boravak, praonicu rublja i slične sadržaje.
Za financiranje projekta predviđeno je da 25 posto investicije bude pokriveno proračunskim sredstvima lokalne zajednice i EU fondova. Članovi zadruge prikupljat će svoj udio samostalno. Ipak, još uvijek se čeka zakonska regulacija koja bi omogućila pristup kreditima komercijalnih banaka. Interes za dugoročno kreditiranje projekta iskazala je jedna austrijska financijska institucija.
Ideja se pojavila prije deset godina
Ideja o osnivanju prve stambene zadruge u Hrvatskoj pojavila se prije desetak godina, inspirirana sličnim modelima iz Berlina. Iako mnogima koncept zadruga još uvijek nije potpuno jasan, osnovna ideja je da vlasništvo zgrade pripada zadruzi, a njezini članovi je koriste u skladu s dogovorenim pravilima. Ključno je osigurati da korisnici budu oni kojima je stanovanje stvarno potrebno, bez mogućnosti komercijalnog iskorištavanja nekretnine.
Do kraja godine trebali bi biti definirani kriteriji za sudjelovanje u zadruzi. Najvjerojatnije će to biti osobe koje nemaju vlastitu nekretninu ili one s nižim primanjima. Projekt je inspiriran sličnim modelima iz Barcelone, gdje su ovakvi stanovi postali simbol održivosti, društvene uključenosti i jačanja pojedinaca. Prva zadruga u Križevcima uključivat će 36 stambenih jedinica koje će osigurati dom za stotinjak ljudi.
Novi model stambene politike
S obzirom na to da je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine najavilo uključivanje neprofitnih stambenih zadruga u nacionalni plan stambene politike do 2030. godine, očekuje se da će i banke biti sklonije financiranju ovakvih projekata.
Iako Ivon Pavlović ne vjeruje da zadruge mogu biti jedino rješenje za stambenu krizu u Hrvatskoj, smatra da mogu značajno doprinijeti ublažavanju problema kada se zakonski okvir dodatno razvije. Nakon programa POS, koji je omogućio izgradnju 8.600 stanova po pristupačnim cijenama, postalo je jasno da je hitno potreban novi model za podršku stambenoj politici u Hrvatskoj.
______________________________________
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
Naslovna fotografija: Image by Kevin Schwarz from Pixabay