Turistička pristojba u fokusu 2026., Ministarstvo turizma najavljuje zakon koji turističkim zajednicama daje ovlasti za pokretanje ovrha
Ministarstvo turizma i sporta najavilo je da bi u drugom kvartalu 2026. u javno savjetovanje trebale ići izmjene Zakona o turističkoj pristojbi. Ključna promjena? Turističke zajednice mogle bi dobiti ovlast samostalnog pokretanja ovršnih postupaka protiv onih koji ne podmiruju turističku pristojbu.
Zašto je naplata turističke pristojbe problem?
Turistička pristojba, nekadašnja boravišna pristojba, obvezno je davanje koje plaćaju svi turisti stariji od 12 godina za svako noćenje. Iznajmljivači je podmiruju paušalno. Vlasnici kuća za odmor, tzv. vikendaši, plaćaju je u smanjenom iznosu, kao i njihovi prijavljeni prijatelji, do dvadeset godišnje.
Riječ je o prihodu koji čini jednu od temeljnih financijskih osnova sustava turističkih zajednica. Sredstva se raspodjeljuju lokalnim i županijskim turističkim zajednicama, Hrvatskoj turističkoj zajednici, jedinicama lokalne samouprave, Hrvatskom Crvenom križu te nerazvijenim područjima.
No praksa pokazuje da je naplata spora i često neučinkovita. Trenutno je za obračun i pokretanje postupaka nadležan Državni inspektorat. Zbog manjka kadrova i opterećenosti drugim predmetima, postupci se često ne pokreću pravodobno. Dugovanja zastarijevaju nakon pet godina. I tada prihodi ostaju trajno izgubljeni.
Što bi se promijenilo novim zakonom?
Prema podacima Državnog inspektorata, u prošloj godini provedeno je 1.148 nadzora. U 877 slučajeva dug je podmiren tijekom postupka. U 271 slučaju donesena su rješenja o uplati, a potom su predmeti proslijeđeni turističkim zajednicama radi daljnje naplate.
Ako izmjene budu usvojene, turističke zajednice mogle bi samostalno pokretati ovršne postupke. Cilj je jednostavan, brža naplata, manje zastara, veća financijska disciplina. To bi moglo imati i preventivni učinak. Sama činjenica da lokalna turistička zajednica ima ovlasti pokrenuti postupak možda će potaknuti dio obveznika da na vrijeme podmire dug.
Gdje nastaje najveći dug?
Prema riječima predstavnika turističkih zajednica, najveći izazov nisu profesionalni iznajmljivači. Oni svoju obvezu plaćaju paušalno i sustav je jasan.
Problem je kod vikendaša. Dio vlasnika kuća za odmor uopće se ne prijavljuje u sustav eVisitor. Među onima koji se prijavljuju, dio ne podmiruje obvezu, često zbog malih iznosa, 20, 30 ili 40 eura. U praksi se takvi dugovi rijetko naplate. A kad postupci potraju, nastupa zastara.
Između promocije i prisile
Ipak, postavlja se pitanje granica. Turističke zajednice primarno su promotivne organizacije. One razvijaju destinacije, grade brend, povezuju dionike.
Hoće li dodatne ovlasti značiti i dodatne troškove, potrebu za pravnim i administrativnim kapacitetima? Hoće li se njihova uloga promijeniti?
Stručnjaci upozoravaju da bi eventualno davanje ovlasti moralo biti jasno normirano. Uz osigurane kadrovske i tehničke preduvjete. Sustav mora biti učinkovit, ali i pravedan. Jer turistička pristojba nije samo davanje. Ona je alat razvoja destinacije, financiranja infrastrukture, promocije i održivog turizma.
Ako zakon bude usvojen, 2026. bi mogla označiti početak nove faze upravljanja turističkim sustavom. Više odgovornosti na lokalnoj razini. Više kontrole. Ali i više prilike da prihodi ostanu tamo gdje su i nastali, u zajednici.
Izvor: novilist.hr
Naslovna fotografija: Photo by Freepik