Uskoro započinje konstrukcija dronova koji će moći roniti do čak 200 metara nadmorske dubine i tako zamijeniti skupe koćarske tehnike koje su iznimno štetne za podmorje
Dronovi veličine dva metra koji će ploviti podmorjem i s jadranskih dubina od čak 200 metara donositi preciznu informaciju o onom što se dolje događa, nisu znanstvena fikcija već gola realnost – za Slobodnu Dalmaciju piše Tanja Šimunić Bendić.
Uskoro će početi njihova konstrukcija u sklopu SUSHIDROP projekta Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita i Sveučilišta u Bologni. Djelovat će kaoi novativna metoda koja će zamijeniti dosadašnje koćarske, skupe i za podmorje devastirajuće tehnike istraživanja.
Ovo je samo jedan od 11 znanstvenih projekata koje je splitski Institut uspješno dobio na zadnjem pozivu za uspostavu međunarodnih INTERREG projekata. Financirat će ih Europska unija, sveukupno su teški 3,3 milijuna eura, što je gotovo jednako iznosu koji Institut godišnje dobiva od Ministarstva znanosti.
– Projekte ćemo provoditi s različitim hrvatskim i talijanskim partnerima, a za njihovu realizaciju zaposlili smo 20-ak novih zaposlenika. Plaće će im se financirati iz fondova EU-a – kaže dr. Nedo Vrgoč, ravnatelj splitskog Instituta.
.
SUSHIDROP projekt temelji se na uporabi podvodnih dronova. Njima će znanstvenici iz Splita, Sveučilišta u Bologni, uz sudjelovanje Splitsko-dalmatinske županije i talijanske regije Marche, udruga “Sunce” i talijanskog FLAGa Costa dei Trabocchi, procjenjivati pridnena bogatstva.
Posebno kreirani uređaji će biti moderna alternativna metoda koćarskim uzorkovanjima. Djelovat će kao autonomno podvodno plovilo, opremljeno svom potrebnom znanstvenom opremom. Riječ je o naprednoj metodi, koja je i na svjetskoj razini na samom začetku.
– Kroz projekt SUSHIDROP napravit ćemo podvodni dron koji će prikupljati podatke o dubini, temperaturi, slanosti mora, otopljenom kisiku, vrsti dna. Donosit će nam i videoprikaz i slike organizama na morskom dnu, do dubina od 200 metara. Zajednički će ga osmisliti hrvatski i talijanski znanstvenici, a bit će sastavljen na Sveučilištu u Bologni. Zadatak mu je na brz i jeftin način, bez korištenja destruktivnih alata za prikupljanje uzoraka, nalik dubinskim povlačnim mrežama koća i ramponina, sakupiti podatke o biološkim zalihama mora. Dron u more planiramo postavljati korištenjem našega istraživačkog broda Bios 2 i talijanskog istraživačkog broda Andrea – kaže Vrgoč.
U programu FAIRSEA sudjelovat će 11 ključnih jadranskih partnera, a njime će se prvi put u Jadranskom moru uspostaviti ekološki sustavni pristup ribarstvu.
.
Ovim će se projektom napraviti integrirana platforma, s nizom važnih elemenata kojima će se ocjenjivati stanje resursa u moru. Do sada se to radilo na osnovi procjene stanja pojedinih gospodarski značajnih vrsta, isključivo na osnovi podataka koji su dolazili od administracije, ribara, te znanstvenih istraživanja.
– Tako smo dobivali samo djelomičnu sliku stanja pojedinih populacija i čimbenika koji na nju utječu. Nedovoljno za uspostavu adekvatnih mjera za osiguravanje održivog ribarstva. Radujemo se još nekim projektima, onim pod nazivom PRIZEFISH, koji ćemo raditi s partnerima iz naše zemlje i Italije. Njime ćemo pokušati malim i srednjim ribarskim poduzetnicima pomoći u stvaranju proizvoda s ekološkom oznakom, te njegova plasmana na EU tržište. Tako će proizvodi jadranskog ribolova biti prepoznatljiviji na EU tržištu, potrošači će točno znati što jedu, a ribari će za istu ribu imati bolju cijenu – veli ravnatelj Vrgoč.
.
Istražuju i podvodnu buku
Gliseri, brodovi, jahte, trajekti, kruzeri svojim motorima stvaraju buku, koja se zasigurno reflektira na različite morske organizme. Projektom SOUNDSCAPE prvi put će se sustavnije u Jadranskom moru istraživati razina buke u moru koja potječe od ljudskih aktivnosti. Poglavito brodskog prometa, kao i njezin utjecaj na različite morske organizme i ekosustave.
_________
Izvor: Slobodna Dalmacija
Naslovna fotografija: WildAid