Gradnja solarne farme na Ugljanu zaustavlja se zbog pravila o vidljivosti s mora
Solarne farme na Ugljanu postale su tema o kojoj bruji cijela Zadarska županija. Ono što je započelo kao lokalna inicijativa stanovnika Lukorana, preraslo je u širu raspravu o tome gdje, kako i koliko solarnih elektrana Hrvatska zapravo može podnijeti. A sve to dok otoci pokušavaju sačuvati svoj krajobraz, identitet i prostor.
Kad građani kažu dosta
U Lukoranu je planirana solarna farma izazvala snažnu reakciju zajednice. Mještani su pokrenuli peticiju i jasno poručili da ne žele elektranu koja bi narušila vizuru otoka. Odredba županijskog Prostornog plana, prema kojoj se velike solarne elektrane ne smiju vidjeti s mora, pokazala se ključnom. Lokalna vlast u Preku prihvatila je stav građana i povukla lokaciju iz plana.
Širi problem, širi otpor
U Zadarskoj županiji u planu je više od 40 solarnih farmi. Investitori vide povrat, ali građani vide gubitak prostora. Hrvatski model solarizacije, koji pogoduje velikim projektima umjesto malim kućnim elektranama, dodatno raspiruje nezadovoljstvo. Decentralizacija proizvodnje energije postoji u teoriji, ali ne i u praksi.
Ugljan nije jedini – što je s Kalima?
Dok se Lukoran izborio za obustavu gradnje, projekt u Kalima ostaje nerazriješen. Planirana elektrana od 7 MW na devet hektara smještena je na području koje bi se sigurno vidjelo s mora. U lokalnoj zajednici raste pitanje: vrijede li pravila jednako za sve? I hoće li se i ovdje pojaviti otpor poput onog u Lukoranu?
Otok kao mjesto ravnoteže
Ovo nije priča protiv obnovljive energije. Ovo je priča o mjeri, ravnoteži i uključivanju zajednice u odluke. Solarni razvoj treba biti održiv, ali i pravedan. Otočani to dobro znaju – more i prostor nisu samo resursi. To je i njihov dom.
Izvor: klimatski.hr
Naslovna fotografija: Photo by Martin Gasiorek