Povodom blagdana sv. Nikole mladi su dokumentirali forme tradicionalnih ribarskih brodova, poput barke loje, opremali sandulu jedrima i izradili nacrt za brodić njoko
Udruga Palagruža djeluje u Komiži na otoku Visu i bavi se očuvanjem tradicionalnih alata, zanata,
gastronomije i običaja vezanih uz more i priobalje. Godinama organizira radionice ”Barake
Palagružone” kroz koje se djeca i mladi upoznaju s tradicionalnom brodogradnjom, ribarskim
vještinama i maritimnom baštinom.
Radionicama povodom blagdana Sv. Nikole nastavljaju s dokumentiranjem tradicionalnih formi brodova – prenosi HINA.
.
Loja je skenirana, a plan je zaokružiti priču skeniranjem njokota
„S najmanjim brodićem – njokotom, želimo zaokružiti priču skeniranja i dokumentiranja tradicionalnih
formi brodova“, rekao je za Hinu Miro Cvitković, predsjednik udruge Palagruža.
„U sklopu ovogodišnjih radionica za sv. Nikolu skenirali smo i loju ‘Bellu Ficu’, staru preko 120
godina“, dodao je Cvitković. Loja je barka svjećarica za lov plave ribe, poteže mrežu plivaricu i svijetli kako bi privukla ribu, a služila je i za komunikaciju među većim brodovima tijekom ribolova.
„Već smo dokumentirali i sačuvali od zaborava tradicionalne forme ofalkone gajete, sandule, gundule
i leuta“, kazao je Cvitković.
.
.
Projekt ”Ofalkono gajeta – od kolumbe do jidra”
Jedan od prvih projekata udruge bio je upravo ”Ofalkono gajeta – od kolumbe do jidra”; u kojem je
udruga Palagruža pored ofalkone gajete ”Cicibele”, za koju se pretpostavljalo da je zadnja komiška
gajeta, pronašla i primjenom inovativne laserske tehnologije skenirala više formi izvornih komiških
gajeta od kojih mnoge još plove.
Nakon dokumentiranja, djeca su uz podršku brodograditelja kroz radionice Barake Palagružone
izgradila sve dijelove za maketu gajete ”Jaglice”; duljine 4 m, idealne za nastavak edukacijskog programa za djecu i sudjelovanje na festivalima mora.
Ofalkono gajeta brod je rastavljivog trupa, naime ima pomične dijelove falke (grč. falkes=ograda) koji
su se stavljali pri plovidbi na otvorenom moru, a prije ribolova na udaljenim otocima bi se skinuli i
ostavili na obali da ne smetaju.
.
Komiški ribari bili su do 19. stoljeća jedini pučinski ribari te su redovito ribarili na Palagruži
Udruga Palagruža dugogodišnji je suorganizator festivala mora Rota Palagružona, koji se svake
godine održava u Komiži i na Palagruži na čijem se žalu, nakon regate, tradicionalno organizira Papina
večera, u spomen na događaj iz 1177. kada je papu Aleksandra III. na putu iz Viestea prema Veneciji
uhvatilo jako nevrijeme te je bio prisiljen pristati uz obale Palagruže. Tamo su ga ga dočekali komiški
ribari i, po legendi, pripremili mu brujet.
Papa je bio toliko zahvalan da je dao oprost svim ribarima koji crkvenim blagdanom love ribu te je
idućeg dana sa svojim galijama doplovio do Komiže i posvetio crkvu sv. Nikole pred kojom se svake
godine 6. prosinca pali brod i tako pridaje žrtva zaštitniku ribara, pomoraca, putnika i grada Komiže.
Udruga Palagruža sudjeluje na raznim festivalima mora predstavljajući hrvatsku maritimnu baštinu, a
trenutno su u tijeku pripreme za odlazak na Escale à Sète u travnju iduće godine, najveći festival
mora na Mediteranu.
.
ESCALE À SÈTE i drugi festivali
„Veselim se svakom festivalu gdje imamo priliku umrežavati se s drugim udrugama i dijeliti ideje,
znanja i iskustva“, rekao je za Hinu Nikola Božanić – Bili, dugogodišnji aktivni član Udruge. No najdraži mu je ipak upravo ovaj najveći, u francuskom gradiću Sète-u, jer tamo je, dodao je Bili, „2018., kada je udruga Palagruža bila počasni gost festivala, upoznao svoju ženu Paolu koja je predstavljala
kvarnersku maritimnu baštinu“.
O tom je događaju portal otoci.eu pisao u članku Članovi udruge Palagruza počasni gosti ‘ESCALE À SÈTE’ festivala.
_________
Izvor: HINA
Naslovna fotografija: Udruga Palagruža