Inovacije u poljoprivredi bile su tema sajma u Zadru gdje su predstavljeni odgovori na klimatske izazove i digitalnu budućnost.
Inovacije u poljoprivredi bile su glavna tema 16. sajma Agro-Arca održanog u Zadru. Više od stotinu izlagača okupilo se pod “pekom” Višnjika kako bi predstavili rješenja koja bi mogla promijeniti način na koji uzgajamo hranu, štitimo pčele i brinemo za tlo.
U svijetu koji se brzo mijenja, inovacije u poljoprivredi sve su važnije za prilagodbu klimatskim uvjetima i održivost lokalne proizvodnje.
Kako inovacije u poljoprivredi mijenjaju tradiciju?
Na više od stotinu štandova predstavile su se škole, OPG-ovi, fakulteti, istraživački centri i poduzetnici. Od mediteranskih energetskih pločica koje su osmislili srednjoškolci, do foruma o preciznoj poljoprivredi i plastici u tlu – svaki kutak sajma govorio je jedno: poljoprivreda više nije kakva je nekad bila.
Posebnu pozornost izazvao je forum “Znanost i inovacije: Pokretači rasta i održivosti poljoprivrede”, u organizaciji Sveučilišta u Zadru. Teme: klimatske promjene, pametna poljoprivreda, AI tehnologije i depopulacija ruralnih sredina.
Kako inovirati kad nema ljudi?
Profesor Tomislav Šarić s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu upozorio je da su problemi u poljoprivredi stari, ali se klimatskim promjenama dodatno kompliciraju. “Uvjeti u Hrvatskoj daleko su od idealnih”, rekao je, ističući kako često zaboravljamo da su suše i ekstremne kiše daleko teži izazovi od pukog broja sunčanih dana.
Zemlja nam se prazni, sela ostaju bez ljudi, a preostali poljoprivrednici sve se teže nose s vremenskim šokovima. Istovremeno, sve je više tehnologije koja im može pomoći – ali premalo je onih koji je mogu priuštiti.
Digitalne inovacije u poljoprivredi
Profesor Tomislav Kos predstavio je sustav koji nadzire stanje maslina i dozira vodu na temelju stvarnih potreba biljke. No, njegova široka primjena još nije zaživjela. Cijena implementacije (oko 5000 eura) i nedostatak podrške ostaju prepreke za male proizvođače.
“Kod nas se još uvijek većina stvari radi po navici, ne po podacima. A bez podataka nema odlučivanja – poljoprivreda je danas big data,” zaključuje Kos.
Klimatske promjene u teglici meda
Vlasnica OPG-a Zora iz Bunića opisala je vrlo konkretne posljedice klimatskih promjena: “Medun mi je ove godine pomiješan s mentom – nikad se to nije dogodilo. Bazgu više ne možemo brati jer je kiša ispere dok još cvate.” Njeni proizvodi – sirupi, med, džemovi – svjedoče koliko prirodni ritmovi više nisu pouzdani kao nekad.
Tko je sve bio pod “pekom”?
Višnjik je ugostio sudionike iz čak 12 zemalja, od Južne Koreje do Mađarske. Sajam je ponovno pokazao da inovacije ne dolaze samo iz laboratorija, već i s polja, pčelinjaka i školskih klupa. Učenice iz Kaštel Štafilića, koje su same uzgojile većinu sastojaka za svoju mediteransku energetsku pločicu, najbolji su dokaz da održiva budućnost počinje – sada i ovdje.
Izvor: klimatski.hr
Naslovna fotografija: wurliburli on Pixabay.com