ZADARSKI OTOCI: Izazovi i perspektive održivog turizma na zadarskom arhipelagu

Objavio: Đurđa Baljak - 02.04.2024. - Vrijeme čitanja: 4min

U sklopu istraživačkog projekta “Coastal Conexus” održana su predavanja u Zadru o istraživanju, očuvanju i promicanju obalnih područja. Profesorica Anica Čuka sa Sveučilišta u Zadru istaknula je ključne aspekte razvoja i izazove turizma na zadarskim otocima

U zgradi SEP-a Sveučilišta u Zadru održana su predavanja u sklopu projekta “Coastal Conexus”. Tematike su obuhvatile demografske trendove, održivi turizam i revitalizaciju obalnih područja.

Pročelnica Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Anica Čuka, održala je predavanje na engleskom jeziku o “Tourism development on Zadar Islands and its spatial impact”.

Zadarski arhipelag

Zadarski arhipelag obuhvaća 18 naseljenih otoka koji zajedno zauzimaju površinu od 658.22 četvorna kilometra. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, ukupna populacija tih otoka iznosi 23.441 stanovnika. U Hrvatskoj je naseljeno 50 otoka, od kojih je čak njih 5 povezano mostovima s kopnom, uključujući Pag i Vir.

– Hrvatski otoci su grupirani u pet velikih otočnih skupina prema njihovoj povezanosti s glavnim obalnim središtima. Njihova složena administrativna podjela može utjecati na društvo, ekonomiju i strategije razvoja, posebice ako su podijeljeni na više administrativnih jedinica. Na primjer, Dugi otok i Vir imaju jedinstvenu administraciju, dok Pašman ima dvije, a Ugljan tri. Pag je podijeljen između Zadarske i Ličko-senjske županije, ali Zadar ima najveći utjecaj na njega kao urbano središte.

Procesi na otocima

Osim problema povezanih s različitom administrativnom podjelom, profesorica Čuka istaknula je nekoliko ključnih procesa koji se odvijaju na tim otocima.

– Naime, iako svaki otok ima svoju jedinstvenu priču suočavaju se s procesom starenja stanovništva, depopulacijom i usporenim gospodarstvom. Osim toga, vidljiv je trend napuštanja agrarnih područja i porasta izgradnje apartmana u svrhu turizma. Posebno izražena je nekontrolirana gradnja na otocima koji su povezani mostovima s kopnom, poput Vira ili Paga.Turizam na otocima uglavnom oslanja na njihove prirodne ljepote, mediteransku klimu i kulturno bogatstvo, kaže Čuka.

Održivi turizam

Otoci su visoko osjetljivi na okolišne, ekonomske i društvene čimbenike, što ukazuje na potrebu za održivim turizmom.

– Stručnjaci već trideset godina istražuju održivi razvoj otoka, naglašavajući tri ključna aspekta održivosti – okolišni, društveni i ekonomski. Otoci imaju ograničene resurse, a koncentracija aktivnosti uz obalu stvara pritisak na okoliš i infrastukturu. No, postavlja se pitanje je li održivi turizam ostvariv budući da lokalni dionici često gledaju isključivo profit, kaže Čuka.

Broj turista, sezonalnost i pritisak na infrastrukturu su ključni indikatori koji utječu na održivi turizam. Indirektni indikatatori su promjene u populaciji ili dobnoj strukturi, upotreba obnovljivih izvora energije i slično.

– Zadarski otoci su tijekom 2019. godine, pa čak i tijekom pandemije, privukli milijunske posjete.. To predstavlja značajno opterećenje za populaciju od oko 25 tisuća stanovnika. Primjetan je trend smanjenja broja stanovnika na tim otocima, dok se pritisak novogradnje i na infrastrukturu povećava, posebno uz sezonalnost. Na primjer Vir je primjer pretjerane gradnje. No, drugi otoci, poput Ista ili Dugog otoka, se šire, ali kontrolirano, objašnjava Čuka.

Sezonalnost uzrokuje prenapučenost otoka tijekom ljetnih mjeseci, stvara pristisak na infrastrukturu, a to je posebice izraženo kod otoka povezanim mostovima. Istraživanje morskog otpada na Pašmanu pokazuje da 46,1 % otpada nastaje ribarenjem, dok 30,6 % dolazi od nautičkog turizma.

Dodatni izazovi uključuju nedostatak pristupa vodoopskrbi na otocima, gdje stanovnici često ovise o kišnici ili moraju naručivati vodu s kopna. Također, električna mreža na nekim otocima nije adekvatna, što dodatno komplicira situaciju.

Depopulacija

Od 1971. do 2021. godine broj stanovnika na zadarskim otocima smanjio se s 30.936 na 23.441. S druge strane, broj građevina povećao se s 9.081 na 4.2698.

Fotografija: Đurđa Baljak

– Pozitivne strane ekonomske i društvene održivosti su stvaranje radnih mjesta, izgradnja infrastrukture, imigracija i bolja povezanost s kopnom. No, negativne strane su sezonalnost, brza zarada, što može utjecati na porast troškova života. Uz to, emigracija lokalnog stanovništva i nedostatak radne snage u drugim sektorima, zaključila je profesorica Čuka.

Izvor: Đurđa Baljak/zadarskilist.novilist.hr

Fotografija: Dino Stanin/PIXSELL, Arif Sitnica/zadarskilist.novilist.hr