Zastupnici su 17. lipnja konačno potvrdili uredbu koja dio gen-editiranih biljaka izvlači iz strogog GMO režima.
Riječ nije o uvođenju ili zabrani GMO-a, nego o tome kako se određene tehnike uређivanja gena klasificiraju i nadziru. Dosad su sve biljke nastale novim genomskim tehnikama, uključujući CRISPR, podlijegale strogim GMO pravilima, što je kočilo njihovu komercijalizaciju.
Dvije kategorije umjesto jedne
Nova uredba dijeli NGT biljke u dvije skupine. U prvu (NGT-1) ulaze biljke čije se izmjene mogu postići i klasičnim oplemenjivanjem; one se tretiraju slično konvencionalnim sortama i prolaze pojednostavljeni postupak do tržišta. Drugu skupinu (NGT-2) čine složenije izmjene koje ostaju pod postojećim GMO režimom – uz procjenu rizika, sljedivost i obvezno označavanje.
Granica nije ostavljena nedorečenom. Biljke s određenim svojstvima, poput tolerancije na herbicide, izrijekom su isključene iz NGT-1 kategorije i automatski padaju u stroži režim.
Transparentnost: koliko i za koga
Pitanje označavanja bilo je jedno od najspornijih u raspravi. Za NGT-1 biljke predviđen je javno dostupan registar pri Europskoj komisiji i označavanje sjemena, no proizvodi na polici neće nositi punu GMO oznaku kakvu poznajemo danas. NGT-2 proizvodi, s druge strane, zadržavaju obveznu oznaku i cjelovitu procjenu rizika.
Zagovornici reforme, među kojima je sjemenarsko udruženje Euroseeds uz tridesetak potpisnika iz prehrambenog lanca, tvrde da je okvir uravnotežen i utemeljen na znanosti te da poljoprivrednicima otvara pristup otpornijim kulturama i manjoj ovisnosti o pesticidima. Kritičari, od organizacija malih poljoprivrednika do udruge IFOAM Organics Europe, upozoravaju da se slabe ključne zaštite i pravo potrošača na informiran izbor.
Patenti – neriješeno pitanje koje ostaje visjeti
Ono što je u nacrtu vrijedno istaknuti, a često ostaje u sjeni rasprave o GMO-u, jesu patenti. Parlament je odbio niz amandmana koji su pokušali ograničiti patentiranje sjemena. Kritičari, poput organizacije Arche Noah, upozoravaju da bez jasnih granica patenti mogu obuhvatiti i konvencionalno oplemenjene biljke koje slučajno nose slično svojstvo, čime se rizik prebacuje na same poljoprivrednike.
Kao djelomičan ustupak, uvedena je obveza upisa patenata vezanih uz NGT-1 biljke u javnu bazu, osnivanje stručne skupine te studija Komisije o učinku patentiranja na inovacije, dostupnost sjemena i konkurentnost europskog oplemenjivanja, koju treba objaviti unutar godine dana.
Što slijedi?
Stvarni učinak reforme pokazat će se tek u provedbi. Dvogodišnji rok do primjene, sekundarno zakonodavstvo Komisije i način na koji će države članice postaviti nadzor odredit će hoće li nova pravila ispuniti obećanje o inovaciji bez gubitka povjerenja građana u ono što završava na njihovu tanjuru.
Izvor: FB profil Silvija Kolar-Fodor
Naslovna fotografija: Photo by Melissa Askew