Andreja Baraba u intervjuu govori o razvoju Pašmana i energetskoj tranziciji.
Energetska tranzicija otoka ovisi o tome hoće li je otočani doživjeti kao svoju, a ne kao nešto nametnuto odozgo, poručuje Andreja Baraba, dobitnica Nagrade Općine Pašman za doprinos razvoju zajednice. „Bez ljudi koji vjeruju u proces i aktivno sudjeluju u njemu, ni najbolja strategija neće zaživjeti“, kaže.
Intervju je jedan od razgovora sa stručnjacima i relevantnim otočnim dionicima o temama važnima za razvoj otoka, položaj otočana, energetsku tranziciju i mogućnosti uključivanja lokalnih zajednica. Baraba je govorila o sezonalnosti gospodarstva na Pašmanu, inicijativi „30 for 2030“, uključivanju zajednice i koracima koje otočani mogu poduzeti već danas.
Izazov je sezonalnost, prilika je diversifikacija
Pašman je, kaže Baraba, napravio velik iskorak u odnosu na razdoblje od prije desetak godina. Ima bolju odgojno-obrazovnu infrastrukturu i financijske poticaje vezane za demografiju. Zajednica je aktivnija, a sve više inicijativa dolazi „odozdo“.
Jednim od većih razvojnih izazova smatra izraženu sezonalnost gospodarstva.
„Turizam nam je donio stabilnost i prepoznatljivost, ali velika većina prihoda i aktivnosti koncentrirana je u ljetnim mjesecima, dok izvan sezone otok ostaje s ograničenim mogućnostima zapošljavanja, posebice za mlade i žene koje žele raditi cijelu godinu“, rekla je Baraba.
Najveću neiskorištenu priliku vidi u diversifikaciji. To znači povezati turizam s granama koje otok ima, a nedovoljno ih koristi: maslinarstvom, poljoprivredom, tradicionalnim obrtima i rukotvorinama te malim prehrambenim pogonima vezanim uz poljoprivredu.
„Ljudi na našem otoku imaju znanje, vještine i volju, ali im često nedostaje podrška u prvom koraku – kako ideju pretvoriti u održiv posao“, istaknula je.
Četiri stručne podloge iz inicijative „30 for 2030“
Pašman je odabran među europskih „30 for 2030“ otoka u okviru inicijative Tajništva za čistu energiju EU otoka. Baraba je u tom procesu sudjelovala kao predstavnica Općine Pašman. Kroz program su dvije otočne općine dobile četiri stručne podloge:
- plan dekarbonizacije javnih zgrada, s mjerama energetske učinkovitosti i ugradnjom fotonaponskih sustava
- studiju izvedivosti i smjernice za razvoj net-zero poduzetničke zone
- analizu i smjernice za modernizaciju javne rasvjete
- smjernice za uspostavljanje održive mobilnosti na otoku
Općine tako ne kreću od nule. Analize su, pojašnjava Baraba, osnova za daljnji razvoj projekata, prijavu na natječaje i privlačenje sredstava za provedbu.
Izdvaja i dobru suradnju dviju općina. Time je, kaže, ostvarena jedna od bitnih premisa otočnog razvoja: „planiranje razvoja na razini otoka, a ne na razini općine“.
Planovi postoje, izazov je provedba
Izazov je, smatra Baraba, prelazak s planova na realizaciju.
„Izrada strategija, studija ili izvedbenih projekata zahtijeva stručnost i vrijeme, ali provedba zahtijeva nešto drugo – kontinuirani kapacitet lokalne uprave, dugoročno planiranje financiranja te usklađivanje s brojnim regulatornim okvirima koji često nisu prilagođeni specifičnostima otočnih sredina“, rekla je.
Sljedećim korakom za Pašman i mnoge druge hrvatske otoke zato smatra jačanje administrativnih kapaciteta za fazno provođenje onoga što je isplanirano. Uz to navodi dostupnost izvora financiranja i jednostavniji regulatorni okvir.
Ljude uključuje osobni pristup
Kroz projekte OtokBIZ, OtokNET i Zagrli otok Baraba je radila na povezivanju i osnaživanju lokalne zajednice, posebno žena.
„Kroz naše projekte naučila sam da ljude ne potičete velikim proklamacijama, nego osobnim pristupom, vlastitim primjerom i povjerenjem“, rekla je.
Isto, smatra, vrijedi za energetsku tranziciju, koja „nije samo tehničko pitanje fotonaponskih panela i punionica“.
„Ako zajednica nije uključena od početka, ako ne razumije zašto se nešto radi i što ona od toga ima, provedba će uvijek nailaziti na otpor ili ravnodušnost“, rekla je Baraba.
Što otočanin može napraviti već danas
Pojedincima Baraba predlaže male, konkretne korake:
- informirati se o energetskoj obnovi vlastite kuće i poticajima koji postoje
- razmisliti o fotonaponskim panelima ili, za početak, o racionalnijoj potrošnji energije
- na kratkim relacijama umjesto automobila koristiti bicikl, romobil ili dijeljeni prijevoz
- doći na radionicu ili predavanje, pridružiti se udruzi ili inicijativi
- podijeliti svoje znanje i iskustvo s drugima
- kupovati proizvode i usluge lokalnih proizvođača i poduzetnika
„Svaka takva odluka, koliko god se činila malom, gradi otpornu i samoodrživu zajednicu“, zaključila je Baraba.
Photo by Atlantic Ambience from Pexels