Unatoč značajnom rastu solarnih i vjetroelektrana, Hrvatska i dalje velik dio električne energije osigurava uvozom.
Hrvatska je u posljednjih deset godina više nego peterostruko povećala instaliranu snagu obnovljivih izvora energije, ne računajući hidroelektrane. Ipak, unatoč napretku u razvoju solarnih i vjetroelektrana, domaća proizvodnja još uvijek nije dovoljna za pokrivanje potreba, zbog čega zemlja i dalje u velikoj mjeri ovisi o uvozu električne energije.
Povod za osvrt na proteklo desetljeće je 4. studenoga, kada se obilježava deset godina od stupanja na snagu Pariškog sporazuma. Istoga dana 2016. osnovana je udruga Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), koja je tim povodom predstavila pregled razvoja domaćeg energetskog sektora.
Instalirana snaga porasla s 604 na više od 3.100 MW
Podaci pokazuju koliko se hrvatski energetski sustav promijenio od 2016. godine. Tada je instalirana snaga obnovljivih izvora, bez hidroelektrana, iznosila 604 MW, dok danas doseže ukupno 3.138 MW.
Najveći udio imaju sunčane elektrane s 1.609 MW i vjetroelektrane s 1.282 MW. Elektrane na biomasu, bioplin i geotermalnu energiju raspolažu s dodatnih 247 MW.
Hidroelektrane i dalje su važan dio sustava s ukupno 2.155 MW instalirane snage, dok se razvijaju i baterijski spremnici, koji trenutačno imaju 66 MW kapaciteta.
Unatoč rastu, Hrvatska još zaostaje za europskim prosjekom u korištenju solarne energije. Instalirana snaga sunčanih elektrana iznosi oko 400 W po stanovniku, dok je prosjek Europske unije približno 900 W.
Uvoz električne energije i dalje velik problem
Rast obnovljivih izvora nije još osigurao energetsku neovisnost. Hrvatska je u posljednjih deset godina samo 2023. zabilježila veći izvoz od uvoza električne energije.
Dodatni izazov predstavljaju promjene u potrošnji i klimatski uvjeti. Zbog sve toplijih ljeta i povećane potrebe za hlađenjem, najveća opterećenja elektroenergetskog sustava sve se češće bilježe tijekom ljetnih mjeseci.
Tijekom ljeta 2026. potrošnja električne energije porasla je 6,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok su dotoci vode u hidroelektrane bili na svega 43 posto višegodišnjeg prosjeka. Od lipnja do rujna Hrvatska je zato uvezla više od četvrtine potrebne električne energije, za što je izdvojeno gotovo 250 milijuna eura.
Ni listopad nije donio značajnije promjene. Uvozom je osigurana približno petina potrebne električne energije, dok su vjetroelektrane pokrile više od 20 posto potrošnje.
Nova ulaganja ključna za energetsku neovisnost
U OIEH-u ističu kako daljnji razvoj energetskog sustava mora istodobno obuhvatiti izgradnju novih elektrana, modernizaciju elektroenergetske mreže i povećanje kapaciteta za skladištenje energije.
Prema studiji izrađenoj u suradnji s akademskom zajednicom, realizacija planiranih projekata obnovljivih izvora energije uz odgovarajuće baterijske kapacitete mogla bi smanjiti prosječnu tržišnu cijenu električne energije za 28 posto.
U proteklih deset godina OIEH je izradio i pet stručnih studija koje se bave mogućnostima razvoja agrosunčanih i plutajućih solarnih elektrana, baterijskih spremnika, pučinskih vjetroelektrana te područja namijenjenih ubrzanom razvoju obnovljivih izvora.
Zaključak je da Hrvatska raspolaže značajnim prirodnim potencijalom za proizvodnju čiste energije, ali da će stvarna korist ovisiti o brzini ulaganja i prilagodbi energetskog sustava. Cilj sljedećeg desetljeća nije samo povećati broj elektrana, nego smanjiti ovisnost o uvozu, osigurati stabilniju opskrbu i dugoročno povoljniju energiju za građane i gospodarstvo.
Izvor: oie.hr
Naslovna fotografija: Photo by Bernd 📷 Dittrich on Unsplash