Bogate zemlje ubiru najviše plodova od obnovljivih izvora energije, dok se zemlje u razvoju bore s visokim troškovima.
Dok se svijet suočava s izazovima klimatskih promjena, zelena tranzicija napreduje različitom brzinom u različitim dijelovima svijeta. Unatoč rastućim ulaganjima u čistu energiju, globalne nejednakosti postaju sve očitije. Većina koristi koncentrira se u zemljama globalnog sjevera, dok zemlje globalnog juga ostaju u zaostatku.
Prema izvješću Međunarodne agencije za energiju (IEA), bogate zemlje i Kina čine više od 80 % ukupnih ulaganja u čistu energiju od potpisivanja Pariškog sporazuma 2015. godine. Iako su vlade diljem svijeta zabrinute kako tranziciju učiniti društveno prihvatljivom, i dalje troše devet puta više na subvencioniranje fosilnih goriva nego na poticanje obnovljivih izvora energije za potrošače.
Zarobljeni u starim modelima
Unatoč naporima da se globalna ekonomija prilagodi novim uvjetima, ekonomske sile globalnog sjevera često ostaju zarobljene u kolonijalističkim sustavima vrijednosti. Cilj maksimalizacije profita pod svaku cijenu nastavlja dominirati ekonomskim sustavima, čak i u vrijeme kada klimatska kriza postaje sve izraženija.
Zemlje globalnog juga sve češće upozoravaju na povijesne nepravde, ističući kako je zapadni svijet izgradio svoje bogatstvo na leđima ropstva, feudalizma i kolonijalizma. Sada, s druge strane, koristi resurse zemalja u razvoju kako bi nastavio profitirati u eri zelene tranzicije.
Čak i danas, tehnologije poput pametnih telefona ovise o resursima iz zemalja koje su povijesno bile potlačene. Unatoč tome, globalna ekonomija nastavlja održavati ovaj nejednak sustav, gdje profit ima prednost nad ljudima i okolišem.
Neujednačeni napredak u zelenoj tranziciji
Simon Stiell, čelnik Ujedinjenih naroda za klimu, nedavno je upozorio da bogate zemlje ubiru većinu koristi od rasta obnovljivih izvora energije, dok su siromašnije nacije suočene s visokim troškovima kapitala i rastućim dužničkim krizama. Na sastanku u New Yorku, Stiell je izjavio da se globalna zelena tranzicija kreće prema „dvije brzine“. Bogatije zemlje brzo napreduju, dok zemlje u razvoju ostaju u zaostatku.
Ova situacija ozbiljno ugrožava globalnu energetsku tranziciju. Dok neka gospodarstva počinju ostvarivati velike koristi od ulaganja u čistu energiju, mnoge zemlje u razvoju suočene su s nepremostivim preprekama. Visoki troškovi kapitala i dugovi onemogućuju im da u potpunosti iskoriste potencijal solarnih i vjetroelektrana, unatoč njihovom velikom energetskom potencijalu.
IEA poziva na veću podršku
Međunarodna agencija za energiju (IEA) istaknula je potrebu za jačim i stabilnijim politikama kako bi se privukla privatna ulaganja u čistu energiju u zemljama u razvoju. U svom izvješću, IEA poziva na stvaranje novih mehanizama financiranja i veću međunarodnu podršku. Tako bi i te zemlje mogle sudjelovati u globalnoj tranziciji. Očekuje se da će se na sljedećem klimatskom summitu COP29, u studenom 2024., postaviti novi ciljevi financiranja klimatskih promjena.
Fatih Birol, izvršni direktor IEA-e, naglasio je važnost postavljanja jasnih ciljeva za korištenje obnovljive energije na nacionalnoj razini. Primjeri poput Velike Britanije i Indije. One su postavile gigavatne ciljeve za solarne i vjetroelektrane, pokazali su se učinkovitima. Osim toga, Birol ističe važnost smanjenja rizika ulaganja kroz dugoročne ugovore i porezne poticaje, kao što su to učinile Europska unija, Indija, Kina i Sjedinjene Države.
Put prema održivoj budućnosti
Iako se globalna zelena tranzicija suočava s izazovima, postoje konkretni koraci koji mogu ubrzati proces. Na primjer, određivanje rokova za prestanak prodaje vozila na fosilna goriva do 2035. godine, kao što je to učinila Europska unija, može značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova. Osim toga, snažnije subvencioniranje obnovljivih izvora energije za potrošače ključno je za postizanje globalnih energetskih ciljeva.
Kako bi svijet izbjegao opasnost od produbljivanja razlika između bogatih i siromašnih zemalja u kontekstu klimatske tranzicije, potrebno je brzo djelovati. S naglaskom na implementaciju dogovorenih ciljeva i stvaranje ravnopravnih uvjeta za sve, zelena tranzicija može postati prilika za izgradnju pravednijeg i održivijeg globalnog sustava.
______________________________________
Izvor: hina.hr