Zapadni Balkan suočava se s energetskom neefikasnošću zbog niskih cijena električne energije i desetljećima nedovoljnih investicija.
U potrošnji električne energije po glavi stanovnika, kućanstva na Zapadnom Balkanu usporediva su s onima u Europskoj uniji. Ipak, zemlje Zapadnog Balkana troše dvije trećine više električne energije za svaku proizvedenu jedinicu BDP-a.
Potrebno je 50 % više energije
Za proizvodnju iste količine bruto domaćeg proizvoda, zemljama Zapadnog Balkana potrebno je oko 50 % više energije nego zemljama EU. Električna energija u balkanskim zemljama uglavnom se proizvodi iz fosilnih goriva i nafte. Ta situacija ove zemlje čini energetski intenzivnima.
Iako je proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora usporediva ili čak veća nego u EU, udio plinske i nuklearne energije u Zapadnom Balkanu je znatno manji. Tek 9 % naspram 36 % u EU. Tijekom posljednjih šest godina, kapaciteti obnovljivih izvora energije u regiji rastu gotovo tri puta sporije nego u EU.
Ovo su zaključci analize Centra za visoke ekonomske studije (CEVES) o potencijalima za osiguranje energetske sigurnosti na Zapadnom Balkanu. Istraživanje su napravili Lazar Ivanović i Pavle Medić uz podršku regionalnog projekta “SMART Balkans – Civil Society for Shared Society in the Western Balkans“. Njega provode Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institut za demokraciju i posredovanje (IDM), uz financijsku podršku norveškog Ministarstva vanjskih poslova (NMFA).
Zašto je Zapadni Balkan manje energetski efikasan?
Na pitanje zašto je Zapadni Balkan manje energetski efikasan od EU, Lazar Ivanović u razgovoru za Biznis.rs ističe da, prema posljednjim podacima Eurostata za 2022. godinu, zemljama Zapadnog Balkana prosječno treba oko 56 % više energije za proizvodnju iste količine BDP-a kao u EU.
“Iako je energetska intenzivnost balkanskih gospodarstava, mjerena kao ukupna raspoloživa energija podijeljena s BDP-om od 2017. godine, pala za 20 posto, EU ju je uspjela smanjiti još više (za 25 posto), pa se energetska efikasnost regije čak relativno i pogoršala u odnosu na EU. Glavni razlog više energetske intenzivnosti u zemljama Zapadnog Balkana (WB6) je kombinacija niskih cijena struje i više desetljeća nedovoljno visokih investicija u energetsku efikasnost”, rekao je Ivanović.
Dodao je da treba istaknuti i velike razlike u energetskoj efikasnosti između samih zemalja WB6.
“Dok je albansko gospodarstvo manje energetski intenzivno, čak i od prosjeka EU, bosansko gospodarstvo je gotovo dvostruko energetski neučinkovitije, a Srbija je tek nešto bolja od nje. Niska energetska intenzivnost u Albaniji rezultat je proizvodnje struje gotovo isključivo iz hidroenergije i dominacije sektora usluga i poljoprivrede u BDP-u”, zaključuje Ivanović.
Što je potrebno za poboljšanje?
Prema dokumentu, tehnički solarni potencijal Srbije mogao bi pokriti gotovo 80 % trenutne bruto proizvodnje električne energije. Unatoč ovom potencijalu, razvoj tržišta u Srbiji je spor i značajno zaostaje za drugim zemljama Zapadnog Balkana, poput Albanije, Sjeverne Makedonije i čak manje Crne Gore.
Analitičari CEVES-a smatraju kako se ključ za poboljšanje situacije nalazi u tzv. prosumersima. Prosumer je osoba koja sama proizvodi ono što troši. Tako bi u sferi električne energije primjer bila energetski samodostatna kućanstva. Analitičari smatraju kako je potrebno detaljno informirati potencijalne prosumerse o stjecanju statusa prosumera. Naravno, uz odgovarajuću podršku i usluge državnih energetskih tvrtki. Također, potrebno je uspostaviti sustav certificiranja instalatera solarnih panela i objaviti listu certificiranih instalatera.
___________________________________
Izvor: biznis.rs
Naslovna fotografija: Image by Anastasiia from Pixabay