Hrvatska planira obnoviti 6,28 milijuna m² zgrada do 2030., ali izazovi rasta cijena i usklađenosti dokumenata traže pažnju i suradnju svih.
Energetska obnova višestambenih zgrada u Hrvatskoj nije samo tehnički projekt, nego šansa za kvalitetnije, sigurnije i održivije stanovanje. Od ambicioznih brojki do društvenih ciljeva – otkrivamo ključne smjernice za sljedećih pet godina.
Što je planirano i zašto je važno?
Obnova višestambenih zgrada do 2030. ključna je za smanjenje emisija CO₂, uvođenje obnovljivih izvora energije i zaštitu stanovnika od energetskog siromaštva i potresa.
Prema Programu energetske obnove višestambenih zgrada iz 2021., cilj je do kraja desetljeća obnoviti 6,28 milijuna m², uštedjeti 2.348 GWh primarne energije i povećati godišnju stopu obnove s 0,7 % na 3 %.
No, energetska obnova ne znači samo manju potrošnju – ona donosi i bolje životne uvjete, veću sigurnost te manji rizik za zdravlje i okoliš.
Koliko će to sve koštati?
Prema važećim planovima, za obnovu višestambenih zgrada predviđeno je 2,3 milijarde eura do 2030. godine. Međutim, te brojke dolaze iz 2020. – a cijene građevinskih radova od tada su znatno narasle.
U razdoblju 2025.–2030., svake godine planira se obnoviti oko 900.000 m², uz godišnja ulaganja između 230 i 338 milijuna eura. Postoji i alternativni, konzervativniji model troškova koji predviđa niže investicije, no i on je podložan reviziji.
Posebne zgrade, posebna pravila
Energetska obnova ne obuhvaća sve zgrade jednako. Postoje posebne kategorije:
- Zgrade oštećene u potresima: moguće paralelno provesti konstruktivnu i energetsku obnovu.
- Kulturna dobra: dopuštena ograničena obnova uz strogi nadzor konzervatora i niže energetske ciljeve (30 % umjesto 50 %).
- Zgrade na potpomognutim područjima (PPDS): planirana obnova 397 zgrada, vrijedna do 47 milijuna eura.
- Zgrade s ranjivim skupinama: omogućeno do 100 % sufinanciranja za socijalno ugrožene, uz dodatni fokus na dizala i pristupačnost.
Gdje su izazovi?
Unatoč jasno definiranim ciljevima, postoji niz izazova:
- Nesklad u mjerenju ciljeva: metri kvadratni, broj kućanstava i postotne stope koriste se paralelno, što otežava praćenje.
- Financijska neusklađenost: različiti dokumenti predviđaju troškove između 400 milijuna i 2,3 milijarde eura.
- Nepotpuni podaci o izvorima financiranja: nije jasno koliko dolazi iz EU fondova, a koliko iz nacionalnog proračuna.
- Različite nadležnosti i kriteriji: brojne institucije provode različite programe s neujednačenim pravilima.
Prilika koju ne smijemo propustiti
Iako izazovi postoje, jasno je – Hrvatska ima plan i sredstva. Uspjeh obnove do 2030. ovisi o kvalitetnoj pripremi dokumentacije, uključenosti upravitelja i predstavnika suvlasnika. Ali i o informiranosti građana te brzoj reakciji na javne pozive.
Svi – od građana do institucija – igraju ključnu ulogu. Ako se pravovremeno pripremimo, ova transformacija može postati temelj održivog, sigurnog i priuštivog stanovanja za generacije koje dolaze.
Poziv zajednici
Predstavnici suvlasnika, upravitelji i projektanti – ovo je vaš trenutak. Pratite javne pozive, informirajte stanare i pripremite dokumentaciju. Energetska obnova višestambenih zgrada do 2030. godine je više od gradnje – to je zajednički korak prema boljoj budućnosti.
Izvor: zgradonacelnik.hr
Naslovna fotografija: Photo by Syed Ayan Malik on Unsplash